Intervju 2011/12: Generalni direktor JP "Skijališta Srbije" Dejan Ljevnaić
10.2.2012. | 23:00 -> 11.2. | 00:33 | Intervju | KOMENTARI (21)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


      Nastavljajući dobru prošlogodišnju praksu i ove godine čitaoci sajta infoKOP.net imaće priliku da pročitaju intervju sa generalnim direktorom JP "Skijališta Srbije" Dejanom Ljevnaićem.
      Jedina razlika u odnosu na prošlu sezonu je što ste vi pitali, a mi smo postavljali pitanja umesto vas JP "Skijalištima Srbije". Odgovore na vaša pitanja možete pogledati klikom na opširnije.
 

Dejan Ljevnaić, na prvom mestu, za sebe ističe da je skijaš, iako iza sebe ima bogatu biografiju. Završio je Policijsku akademiju u Beogradu, a nakon toga i specijalističke studije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 1997. godine do 2008. godine radio je MUP-u Republike Srbije, a od 2008. godine zaposlen je u JP „Skijališta Srbije“, najpre kao savetnik za bezbednost, a nakon toga ka izvršni direktor i trenutno kao generalni direktor. Oženjen je i otac dvoje dece. 

1.    Kada će se rešiti pitanje Belih reka (nova žičara, veštački sneg...)?

Skijališta Srbije pokušavaju da iznađu način za povezivanje Brzeća i ostatka skijališta na brži i udobniji način nego što je to sada slučaj. I izgradnja žičare kao i izgradnja sistema za veštačko osnežavanje su vezani za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi žičare ili veštačkog snega pošto je najveći deo zemljišta u privatnom vlasništvu.

2.    Kada će biti urađen četvorosed na Gvozcu? Kada je u planu razvoj centra (žičare i staza) na potezu Gvozdac - Ledenice? Kada će biti urađen četvorosed na Krčmaru, da li se planira rekonstrukcija (zamena) ži;aree na Krčmaru? Kad planirate da proširite staze da ne bilo hupsera i guzvi na istim? Da li se zaista zauvek odustalo od Struge i dokle se stiglo sa tim sudskim postupkom?  Zašto gondola iz Brzeća i četvorosedi oko Gvozdca nisu osnovni prioritet za razvoj i skijališta i celog turističkog centra, a značajno bi doprineli i očuvanju nacionalnog parka? Da li je moguće i odstupanje od master plana pa da se razmisli i o stazama ka Nebeskim stolicama, barem na teritorijama tzv uže Srbije? Kada se rade staze i žica ka Vikend naselju? Pošto četverosed Krčmar nije u planu, kada će omogućiti uređenu prečicu Suvo Rudište - Krčmar? Da li, i na koji način, skijališta planiraju da povežu vikend naselje sa stazama? Zašto se stalno investira u centar i nekakve baby staze, toga ima dovoljno na Kopaoniku, kada ćete uraditi neku stazu za nešto ozbiljnije skijaše? Na master planu je ucrtana prečica Suvo rudište – Krčmar, da li imate plan da to i uradite? Da li se zna ta;an datum do kada ce sve faze Master plana biti završene?  Pre svega me interesuje spu[tanje žičare u vikend naselje ˝Treska˝? Zašto se ne proširi staza Crna Duboka sa suprotne strane žičare, kada je to predviđeno master planom? Zašto se ne uradi revizija Master plana u pogledu Krčmara i Belih reka? Ima li stvarno šanse da se za neku godinu ispoštuje master plan i da se skijalište proširi na područje Rendara, kako je zacrtano master planom? Da li političari i hotelijeri diktiraju kako i koliko će se ulagati u planinu? Razmotriti najozbiljnije mogućnost trasiranja staze uz žicu Duboka 2, ako je nemoguće do dna direktno onda bar negde do veznog puta sa Kneževskih Bara.

Dalji razvoj ski centra i nove investicije će se realizovati u skladu sa Prostornim planom područja posebne namene NP Kopaonik (Sl. glasnik RS, br. 95/09) i važećim urbanističkim planovima detaljnije razrade, a u skladu sa budžetskim mogućnostima. Generalno rešenje, kojim su detaljnije analizirane mogućnosti razvoja skijališta i turističkih kapaciteta, je predloženo Master planom razvoja Kopaonika, čiji je naručilac Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja a ne Skijališta, tako da su sve izmene i dopune ovog dokumenta u nadležnosti Ministarstva. Naravno, prilikom realizacije investicija, JP Skijališta Srbije aktivno učestvuju, u domenu svoje nadležnosti, u izmenama rešenja iz Master plana, odnosnozajedno sa naručiocem i izrađivačem Master plana tražimo najoptimalnija rešenja. Ograničavajući faktor u procesu izgradnje u ski centru, osim limitiranih izvora finansiranja je, svakako, i činjenica da se izgradnja ski centra Kopaonik, delimično, odvija na teritoriji Nacionalnog parka, koji je zaštićeno prirodno dobro, pa gradnja mora da bude kontrolisana kako ne bi došlo do ugrožavanja biljnih i životinjskih vrsta. Pored toga, mora se imati u vidu i to da je zemljište na kome bi se nalazile nove instalacije, van zone nacionalnog parka, uglavnom u privatnom vlasništvu. Izgradnja/rekonstrukcija žičare Krčmar, Gvozdac i Ledenice se nalaze u srednjoročnim planovima preduzeća. Prečica Suvo rudište – Krčmar se nalazi u prvoj zoni zaštite i tu nije moguće probijati nove staze. Ulaganje u planinu nije odluka političara i hotelijera. Vlada Srbije, svake budžetske godine odluči kolika sredstva će izdvojiti za dalji razvoj i ulaganje u ski centre. Izgradnja se, po prioritetima, realizuje u skladu sa, ranije usvojenim planovima razvoja.

3.    Da li možete da obećate da će Gobelje do početka sledeće sezone biti osnežene?

Za sledeću sezonu će sistem za veštačko osnežavanje biti instaliran na stazama na lokaciji Gobelja.

4.    Da li će konačno osposobiti sidro Ledenice, obzirom da je ta staza dobila instalacije za veštački sneg?
   
Ski lift Ledenice je osposobljen ove zimske sezone. Pušten je u rad 03. februara.

5.    Zašto ne odredite par plavih početnickih žica sa jeftinijim ski pasom i to ne 500 din jeftinijim nego bar duplo ako ne i 70%, jer početnici ne skijaju vise od 10 žica ili 2-3h, tako da je puna cena ski pasa za njih trenutno preskupa?


Početnici možda ne skijaju na svim stazama ali je sve drugo što ulazi u cenu ski karte u njihovom slučaju uključeno, možda čak i više nego kod ostalih skijaša (usluga GSS, usluga zdravstvenog zbrinjavanja i osiguranje u slučaju povrede).

6.    Da li će se nešto uraditi sa stazama za nordijsko skijanje? Da li se te staze uopšte održavaju i sređuju?
   
Na lokaciji Crvene bare je osposobljen jedan broj staza za nordijsko skijanje.

7.    Da li i kada će biti urađena pasarela Jaram - Gobelja?
   
Pasarela Jaram – Gobelja nam nije u investicionim planovima.

8.    Zašto prošle godine nije radila Sunčana dolina iako je pokrivena sistemom za vestacko osnezivanje?

Staza Sunčana dolina prošle godine nije radila, iako je na njoj postavljen sistem za veštačko osnežavanje, zbog ograničenih količina vode za proizvodnju veštačkog snega. Voda iz ograničenih izvora je korišćena za osnežavanje najfrekventnijih staza, vodeći pri tom računa da budu osnežene staze težine od plavih do crnih. Ove godine, čim su to mogućnosti dozvolille, Sunčana dolina je puštena u rad.

9.    Zašto se ne revidira spisak i mapa staza i žičara i razdvojiti ih na dva spiska. Popuniti sada nedostajuće redne brojeve. (Na primer kada radi žica Pančić to ne govori jasno koje su sve staze u funkciji, zatim žica Duboka 2 uopšte nema svoju stazu itd. Meni lično ovo ne treba ali ko nije verziran na Kopu, prilično je zbunjujuće.

Slažemo se sa primedbom i nastojaćemo da unesemo neke izmene u spisak mapa i žičara mada se ustaljeni nazivi teško menjaju i te promene često ne nailaze na odobravanje.

10.    Kako je moguće da su pre 20 godina radile Sunčana dolina, Gvozdac, Ledenice i Gobelja, a sada ne?

Poslednjih nekoliko sezona ove staze, zbog nedostatka snega nisu radile. Prošle sezone, da nije bilo proizvodnje veštačkog snega ne bi bilo ni jednog dana skijanja. Ove zimske sezone je, zahvaljujući proizvodnji veštačkog snega i prirodnim padavinama, čitavo skijalište uključeno u program, uključujući i     Sunčanu dolinu, Gvozdac, Ledenice i Gobelju.

11.    Koliko kilometara uređenih staza ima Kopaonik po turističkim prospektima?

Prema turističkim prospektima, ski centar Kopaonik ima 55 km uređenih staza i ski puteva za alpsko skijanje.

12.    Postoji li mogućnost da se uvede u praksu, pogotovu u "rubnim" delovima sezone,da se najkasnije u četvrtak uveče objavi na sajtu JP "Skijališta Srbije" koje će žičare SIGURNO raditi i koje još potencijalno predstojećeg vikenda. Naravno u skladu sa količinom snega i vremenskom prognozom?


Praktikujemo da, pred nastupajući vikend, najavimo na sajtu i u sredstvima javnog informisanja koje će žičare raditi za vikend. Tu situaciju može da promeni samo iznenadna jačina vetra ili magla što su stvari koje se na planini dešavaju iz sata u sat i koje je teško, sa sigurnošću, predvideti.

13.    Koji procenat od zarade (prodatih skipass-ova) odlazi na nove projekte-investicije (nove žičare, topove i akumulacije)?


Investicioni projekti preduzeća se finansiraju isključivo iz subvencija i drugih državnih davanja. Prihod koji preduzeće ostvari iz redovnog poslovanja (pa i prodajom ski pass-a) se koristi za tekuće poslovanje preduzeća (za pokrivanje troškova poslovanja, tekuće održavanje skijališta, električnu energiju, zakupe, usluge GSS, zdravstvenu zaštitu, poreze, takse, naknade, kao i za plaćanje svih drugih dažbina neophodnih za funkcionisanje skijališta).

14.    Zašto je cena sezonskog ski passa nenomarlno visoka i košta isto tokom cele sezone?

Razmatramo mogućnost da cena sezonskog ski pass-a opada kako odmiče ski sezona i verovatno ćemo je implementirati u novi cenovnik.

15.    Šta planirate da uradite da motivišete ljude da ponovo dođu na nedeljno skijanje?

Popusti koje odobravamo na cenu ski pass-a bi trebalo da utiču da paket aranžmani koje hotelijeri nude budu povoljniji. Na taj način bi se ljudi motivisali da ne dolaze samo na vikend nego i na nedeljno skijanje.Pored toga, uveli smo popust od 50% koji važi na trodnevne i četvorodnevne ski karte kupljene ponedeljkom i utorkom, kako bi stimulisali dolazak u ski centre radnim danima.

16.    Da li planirate da snižavate cenu ski passa kada radi ispod 50% žičara i staza?

Uvedene su razne vrste popusta koje skijanje treba da učine pristupačnijim. Jedna od njih je grupni popust od 10% (za organizovane grupe od 20 i više skijaša) a od 20.02. je uveden popust na četvorodnevne i trodnevne ski karte kada se kupuju ponedeljkom ili utorkom u visini od 50% na redovne cene ski karata. JP Skijališta Srbije i ovim popustom želi da doprinese popularizaciji zimskih sportova i omogući da skijanje svima bude još dostupnije.

17.    Zašto niste uveli elektronsku dopunu ski passa?

Elektronsku dopunu ski pasa (uz internet prodaju) smo uvrstili u plan aktivnosti za 2012. godinu. Nadamo se da će Vlada Republike Srbije usvojiti plan i da ćemo tako steći uslove za realizaciju svih planiranih aktivnosti.

18.    Šta je sa desetodnevnim ski pasom?

Postoje dve vrste ski pasova: desetodnevni i deset u sezoni. Desetodnevni ski pas podrazumeva deset dana u nizu, dok deset u sezoni podrazumeva deset pojedinačnih dana koji se mogu iskoristiti bilo kad u toku sezone. Ukoliko je ski pas deset u sezoni kupljen za Kopaonik, može se koristiti i na Zlatiboru i Staroj Planini. Ukoliko je kupljen za Zlatibor, može se koristiti samo na Zlatiboru. Isto važi i za Staru Planinu. Ski pass 10/sezoni je prošle godine promovisan kao nova vrsta karte i imao je akcijsku cenu. Ove godine se prodaje po punoj ceni ali pruža mogućnost skijanja, pored Kopaonika, i u ski centrima Stara planina i Zlatibor.

19.    Zašto kod porodičnog ski passa ja ne mogu sebi da kupim 8-dnevni, a deci i ženi 6-dnevni sa početkom važenja 2 dana kasnije?
   
Porodični ski pass podrazumeva paket za odgovarajući broj dana za čitavu porodicu. Takvi paketi su jeftiniji nego pojedinačni ski pasovi za isti broj dana. Omogućavanje različitog dužine trajanja ski pasova za članove porodice nije tehnički izvodljivo jer dovodi do prevelikog broja kombinacija paketa koji bi bili u ponudi.

20.    Da li ima sliku ski pass deset u sezoni i kakve veze ima karta za odrasle deset dana ili pak dete deset dana (ime prezime i slika)? Da li je to zbog krađe?

   
Za svaki 7-dnevni i duži ski pas za odrasle je potrebna slika. Za svaki dečji ski pas je potrebna slika, bez obzira na dužinu trajanja. Slika je neophodna radi sprečavanja zloupotreba ski pasova, između ostalog i upotrebe tuđeg ski pasa.
   
21.    Postoji li mogućnost da se na sajtu vidi broj vožnji?

Trenutno ne postoji, ali je i ovaj projekat u planu za 2012. godinu.

22.    Da li je zabranjeno skijanje van uređenih staza ili se skija na sopstvenu odgovornost i ako je negde dozvoljeno, koji su to potezi?
   
Prema važećem Zakonu o skijalištima, skijanje je dozvoljeno isključivo na uređenim delovima skijališta odnosno, zabranjeno je van tih delova.

23.    Zašto porodični ski pass postoji samo u varijanti od pet i više dana?

Trenutno razmatramo mogućnost uvođenja 2-dnevnog, 3-dnevnog i 4-dnevnog porodičnog ski pasa koji bi, ukoliko budu prihvaćeni, bili u ponudi sledeće sezone.

24.    Zašto jedino kod nas nije otvaranje i zatvaranje sezone medijski događaj gde su pozvani svi skijaši na druženje i simbolično skijanje?

Protekle dve sezone je ski opening bio događaj koji su u sva tri naša ski centra pratili, pored skijališta, i hotelijeri, mediji, ali i veliki broj posetilaca. Pored     promotivnih cena koje su svi nudili u tom periodu, bilo je i puno pratećih događaja. Na isti način ćemo obeležiti i zatvaranje ski sezone.

25.    Da li će samo za Beogradjane važiti popust od 10% za ski pass ili će se već odmah omogućiti ljudima iz Raške, Leposavića, Brusa, Kruševca, Kraljeva ta ista povoljnost. Preračunajte, kome se isplati da odlazi i vozom do Beograda, a mora da ode samo zbog slikanja. Predlazem resenje: E-mail om poslati sliku i platiti preko uplatnice.

U planu je da se ove godine omogući kupovina ski pasova putem interneta, kao i da se proširi mreža prodajnih mesta.

26.    Kada će se nastaviti investicioni ciklus (zbog krize)?

Investicioni ciklus se i dalje odvija ali u smanjenom obimu. Za sledeću zimsku sezonu je planirana izgradnja sistema za veštačko osnežavanje na Gobelji.

27.    Zasto ne vratite tackice tj. poene?


Planirano je za 2012. da se uvede i programska mogućnost kupovine određenog broja vožnji.

28.    Koliki je prihod, kolika dobit i koliko se od toga ulaze u nove projekte?

Finansijski rezultat (prihod i dobit) preduzeća je javno dostupan podatak i može se videti na našem sajtu u delu Finansije. Svi novi investicioni projekti se finansiraju isključivo iz dodatnih izvora kao što su subvencije i druga državna davanja.

29.    Kada je u planu regulisaje parkiranja u centru? Da li je pitanje parkinga u nadležnosti opštine, a ne
JP "Skijališta Srbije"?

Pitanje parkinga nije u nadležnosti Skijališta Srbije već lokalnih samouprava, u slučaju Kopaonika lokalne samouprave Opštine Raška. Iako nam komunalna delatnost nije u nadležnosti jasno nam je da je za gosta koji poseti centar bitan celokupan utisak koji ponese sa planine. Iz tog razloga neprestano apelujemo na lokalne samouprave Raška i Brus da unaprede svoje poslovanje, a naročito urede komunalnu delatnost i pitanje parkinga kako bi zadovoljstvo gosta koji poseti ovaj turistički centar bilo potpuno.

30.    Kolike su naknade koje JP "Skijališta Srbije" plaćaju prema Opštinama Brus i Raška?

Javno preduzeća Skijališta Srbije su značajan pokretački faktor za razvoj opština na kojima posluju ski centri. Svake godine se, sa teritorija Opština Brus i Raška, po osnovu radnog odnosa na neodređeno vreme, privremenih i povremenih poslova i angažovanja na javnim radovima, zaposli ukupno, na Opštini Brus 92 a Opštini Raška 128 zaposlenih.

Pored toga, ukupna davanja po osnovu naknada za građevinsko zemljište, komunalnih taksi i taksi na žičare su, prema Opštini Raška gotovo 6.000.000 dinara a prema Opštini Brus preko 23.000.000 dinara. Pored naknada lokalnim samoupravama, zakup zemljišta i naknada za obavljanje delatnosti na teritoriji Nacionalnog parka Kopaonik su, na godišnjem nivou preko 14.000.000 dinara, a troškovi koje imamo povodom otvaranja Trauma centra VMA na Kopaoniku i obezbeđenja kvalitetne zdravstvene zaštite i zbrinjavanja povređenih su na godišnjem nivou gotovo 4.500.000 dinara.

31.    Da li postoji mogućnost postavljanja haube od pleksiglasa za zaštitu od vetra na Pančiću?

Obzirom da se prilikom projektovanja i gradnje žičare Pančićev vrh nije predvidela ova mogućnost, sada je nemoguće postaviti zaštitne haube na ovu žičaru bez značajnih ulaganjakoja bi podrazumevala kompletnu zamenu polazne i izlazne stanice i preprojektovanje žičare. Dimenzije stanica kao i snaga čitavog postrojenja ne pretpostavljaju mogućnost postojanja korpi sa haubama. Pored toga, zbog tzv. “efekta jedra” žičara bi, na ovom vetrovitom delu Kopaonika, morala da se isključuje iz rada i pri manjim brzinama vetra nego što je to sada slučaj. Postavljanje hauba je potrebno zahtevati prilikom projektovanja žičare kako bi performanse ostalih elemenata žičare dozvoljavale mogućnost naknadnog dodavanja hauba.

32.    Da li postoji mogućnost da se promeni termin zimskog raspusta za osnovne i srednje škole?

JP Skijališta Srbije je pokrenulo inicijativu za uvođenje zimskog raspusta u različitim terminima, počev od kraja decembra pa do početka marta, a po teritorijalnim jedinicama u Rebpulici Srbiji. Ova ideja se rodila kao posledica praćenja posećenosti naših ski centara više godina za redom, kao i prakse koja postoji u tradicionalno skijaškim državama u Evropi ali i neposrednom okruženju.

Razlozi za to su brojni i opravdani. Obzirom da se, prema sadašnjem kalendaru,školski raspust nalazi u delu sezone u kojem su najviše cene turističkih usluga (počev od Nove godine), mnogim porodicama, naročito onim sa većim brojem dece, skijanje i odlazak na planine postaju nedostupni. Isti je slučaj i sa zimovanjima u organizaciji škola i ski klubova koja se, takođe, realizuju u vreme te, tzv. najviše sezone. Za one koji imaju materijalne mogućnosti da porodično ili u nekoj drugoj organizaciji provedu zimovanje u našim ski centrima, ovakav raspored raspusta znači da su mogućnosti hotelskog smeštaja ograničene kapacitetima u raspoložive dve nedelje, kao i da se na putevima i ski stazama u centrima stvaraju nepotrebne gužve što dodatno ugrožava bezbednost. Pored toga, zbog organizacije posla, nije moguće da svi koji su zainteresovani za odlazak na skijanje, godišnji odmor koriste u isto vreme. Obzirom na ograničene hotelske kapacitete na našim planinama, veliki broj skijaša će se odlučiti i za zimovanje u inostranstvu, umesto da ga provede u nekom od naših planinskih centara. Statistika pokazuje da u Srbiji, na uzorku populacije starosti od 15 do 69 godina, često ili povremeno, skija tek 1 odsto građana. U Hrvatskoj je tak podatak oko 6 odsto, a Sloveniji skija čak četvrtina građana. Ovaj podatak je u evropskim zemljama još veći. Uvođenjem raspusta u uzastopnim terminima bi se omogućilo deci da, u uzrastu kada se i formira najveći broj zdravih životnih navika, nauče i zavole zimske sportove. Fizička aktivnost pozitivno utiče na usvajanje zdravog načina života, unapređuje zdravlje i kvalitet života.

U Nemačkoj, na primer, odluka o različitim terminima školskog raspusta je doneta, pored ostalog, i iz razloga rasterećenja puteva i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda. Pored toga, rezultat ovakve organizacije raspusta je i ekološki pozitivan, kroz niži stepen zagađenja zbog smanjenja gužvi u saobraćaju. Takođe, postiglo bi se smanjenje troškova obrazovnih ustanova kroz uštedu energenata za grejanje škola. Predloženom organizacijom raspusta, cene smeštaja i ostalih ugostiteljskih usluga bi bile ravnomerno raspoređene tokom čitavog zimskog perioda, čime bi naši građani bili izloženi nižim troškovima zimovanja, što bi povećalo broj turista, odnosno skijaša u našim ski centrima. Za posledicu, imaćemo dužu turističku sezonu, bolje ekonomske rezultate rada svih subjekata u ski centrima kao i lokalnih samouprava koje ubiraju veći prihod od poreza i turističkih taksi.

Na ovaj način bi se, tokom čitave zime, obezbedila posećenost ski centara u Srbiji, a skijanje bi bilo pristupačnije i bezbednije.

Uredništvo infoKOP sajta želi da sa se zahvali izvršnom direktoru JP "Skijališta Srbije" Dejanu Ljevnaiću na iscrpnim odgovorima, utrošenom vremenu i da mu poželi sreću kako na poslovnom tako i na privatnom planu.Takođe zahvaljujemo i svim posetiocima sajta infoKOP koji su izdvojili vreme i postavili konstruktivna pitanja.