Letnja veštačka staza za skijanje
Aktivni odmor na Kopaoniku | KOMENTARI (6)


Nakon nešto više od dva meseca izgradnje, koja je bila usporena zbog izuzetno kišnog leta, prva veštačka staza za skijanje u regionu, svečano je otvorena 25. avgusta 2018. godine. Kolika je radost i želja skijaša bila da isprobaju letnje skijanje, govori i podatak da su naše objave na portalu infoKOP i društvenim mrežama pregledane preko pola miliona puta. Naša slobodna procena je da se tog jutra na Kopaoniku okupilo oko 500 ljubitelja zimskih sportova. 

Mora se priznati da je u početku bilo jako čudno, a pomalo i smešno videti prvo automobile prepune zimske opreme, a zatim i ljude koji u sred leta nose skije i pancerice kroz centar Kopaonika. Osećaj da se po prvi put u životu koriste skije u kratkim rukavima, dovelo je do toga da se stvori euforična atmosfera dok se čekalo na otvaranje same staze. Koliko je radosti bilo među skijašima, stekao se utisak kao da se radi o tradicionalnom Ski openingu. 

Generalni direktor JP "Skijališta Srbije" Dejan Ćika svečano je otvorio novu letnju investiciju presecanjem vrpce, a odmah nakon toga stazu su prvi isprobali radnici Skijališta i deca iz ski kluba Raška. Letnja staza dužine 900 metara, izgrađena je na postojećoj stazi sa oznakom 3a, uz žičaru Krst. Gornji deo staze je nešto uži, dok se staza pri dnu širi. Izgradnjom ove staze zaokružen je jedan ceo letnji kompleks, koga pored veštačke staze sačinjavaju avantura park, bob na šinama, tjubing, zip lajn, teretana na otvorenom i biciklističke i kart staze.

Podlogu za letnju stazu izradila je italijanska firma Nevaplast. Ova firma specijalizovana je za izradu sintetičkih ploča, koje omogućavaju skijanje simulirajući stvarne uslove snega. Konkretno, na Kopaoniku su instalirane N30 sintetičke ploče čije su glavne karakteristike optimalno bočno hvatanje i nizak koeficijent trenja, te se stvaraju uslovi približni kompaktnom snegu. 

Naša prva iskustva govore da je skijanje, najsličnije osećaju skijanja između tvrdog veštačkog snega i leda. Prvi kontakt je jako čudan, jer imate osećaj da je podloga ojužila, a skije se ponašaju kao da su na izuzetno tvrdoj podlozi. Pravo skijanje se dobija tek bržom vožnjom, jer su uslovi nešto sporiji i teže je napraviti zaokret. Za razliku od izuzetno tvrdih staza i ledenih površina, gde se koeficijent trenja menja tokom skijanja, veštačka staza daje uvek identičan osećaj, a podloga celom dužinom ima isto prianjanje. 

Staza nije predviđena da se demontira na kraju letnje sezone, već je instalacija trajna. Sa jedne strane to je dobra vest, jer se već sa par santimetara snega može skijati na Krstu. Loša vest je, da je potrebno 50 santimetra snega da bi tabač prešao preko letnje staze, a da je ne ošteti. 

Za razliku od zimskih uslova, skijanje po sintetičkim pločama stvara značajnu toplotu. Da bi se smanjilo trenje, a samim tim i toplota koja može da izazove topljenje podloge, cela staza se premazuje posebnim "voskom". Tokom vremena materijal, od kojih je izgrađena sintetička podloga, se troši pod rubovima skija, pa se trenje dodatno smanjuje. Prilikom nivelisanja podloge, na istoj je zasađena travnata podloga koje će takođe omogućiti dodatno smanjenje proizvodnje toplote prilikom skijanja. Uz sve navedeno poznati proizvođači voskova za skijanje nude u svojoj gami proizvoda i temperaturno otporne premaze za skije i bordove, koji se koriste na veštačkim padinama. Oni prvo omogućavaju bolje podmazivanje klizne površine, a zatim i štite bazu skije od toplote.

Iz svega navedenog da se zaključiti da se za skijanje po veštačkoj stazi koristi identična ski oprema kao zimi ali uz poštovanje određenih pravila. Neophodno je da su skije novije proizvodnje i da nisu reparirane od prethodnih oštećenja. Takođe, važna napomena je da ni skije ni snoubord nisu sa ekstrudiranom bazom i da se ne koristi vosak osim ako nije specijalizovan za sintetičku podlogu.

Ako uzmemo u obzir sve prethodno navedeno, uz izuzetno toplo vreme na otvaranju, jasno je zašto je na određenom broju kliznih površina došlo do oštećenja. Kontaktirajući ski servise i prateći rasprave na društvenim mrežama zaključili smo da je na oko 5-7% ski opreme došlo do delimičnog topljenja, a na zanemarljivom broju i do oštećenja kantni. Konkretno infoKOPu se javilo 7 skijaša sa fotografijama oštećenja. U najvećem broju slučajeva radilo se o staroj i istrošenoj ski opremi. Mi smo skijali na 5 pari kvalitetnih race skija, skijajući brzim zaokretima i oštećenja se nisu javila (pogledati video). Prateći rasprave i iskustva skijanja po sintetičkim podlogama na stranim internet forumima, slična oštećenja se dešavaju svuda ako se ne poštuju navedena pravila.

Skijališta Srbije su brzo reagovala i najavila da će izvršiti nadoknadu svima kojima je oprema oštećena i da će se u narednom promotivnom periodu uz ski kartu dobijati besplatno ski oprema. Takođe, jasno su istaknuta pravila za bezbedno skijanje. U prevodu, sve dok se ne prebole dečije bolesti nove letnje staze i dok se ne edukuju skijaši, skijaće se bez rizika da se ošteti sopstvena ski oprema. 
 
Jako bitno je istaknuti, da se obavezno koristi odeća koja štiti telo od oderotina. Zbog povećanog trenja, šanse da zaradite oderotinu ili opekotinu je dosta povećana. Ma koliko izgledalo primamljivo skijanje u kratkim rukavima, ipak koristite kacigu, tanke rukavice i duge rukave.

Sve u svemu Kopaonik je dobio još jednu letnju atrakciju, koja obogaćuje ponudu van zimskih meseci. Naša iskustva su pozitivna, posebno ako uzmemo u obzir i prenošenje zimske skijaške atmosfere na leto. Jasno je da nema održivog planinskog turizma bez potpunog iskorišćenja letnje turističke sezone. Pravi primer koji treba slediti su strani planinski turistički centri u Austriji i Francuskoj, koji ne razlikuju doba godine u popunjenosti. Pre samo samo nekoliko godina, Kopaonik je bio pusta planina leti. Danas, nakon velikih ulaganja države, veći deo hotelijera radi tokom cele godine. Ako sagledamo širu sliku, država je tu da kroz JP "Skijališta Srbije" pokrene turizam, privredno razvije podkopaonički kraj i da posredno ubira prihode od razvoja turizma. Naredne godine pokazaće da li je uspela u tome.

CENE ODRASLI 2021:

  • 1 sat: 1.000 RSD
  • 3 sata: 2.200 RSD
  • Dnevna karta: 3.000 RSD

CENE DECA 2021:

  • 1 sat: 800 RSD
  • 3 sata: 1.700 RSD
  • Dnevna karta: 2.150 RSD

Svi skijaši sa važećom ski kartom imaju mogućnost besplatno da koriste skije, koje mogu preuzmu na polazu žičare Krst. Skijaš je u obavezi da nakon korišćenja skije vrati na mesto preuzimanja.

Pancerice se ne dobijaju besplatno i morate koristiti ili svoje ili ih iznajmiti u nekom od ski servisa. JP "Skijališta Srbije" ne iznajmljuju pancerice, a i tokom letnje sezone je veoma pronaći servis koji radi, tako da je najsigurnije rešenje poneti svoje ski cipele.

Radno vreme letnje ski staze je od petka do nedelje u periodu od 10 do 17 časova.

Pročitajte još: