Kada smo došli prvi put - priÄa gÄa TošiÄ - zatekli smo gomilu kamenja i jedan drveni krst koji je oznacavao ovo sveto mesto. Po predanju posveÄeno je svetom Prokopiju, zaštitniku rudara, sto je bilo i logiÄno jer je ova planina, u antiÄkim i srednjovekovnim izvorima nazvana Srebrna, bila poznata još tada po rudnom potencijalu."
Te prve godine, iz tame duge milenijum i po, izronila je stara hrišÄanska bazilika (crkva), datirana u 5. ili 6. vek. Poseban dragulj ovog, samog po sebi fascinantnog, otkrica bio je - podni mozaik sa geometrijskim izomorfnim motivima, karakteristiÄnim baš za taj period, a kao kruna svega: u jednom njegovom polju slika pauna (hriscanskog simbola vaskrsenja). Gordana Tosic utvrdila je nepobitno (na osnovu naÄenih fragmenata zivopisa) da je ta bazilika bila oslikana freskama. Istrazivana je južna zona lokaliteta i tada je usledilo ponovo izuzetno otkriÄe: još starija graÄevina u kojoj je pronaÄen rimski novac (3. i 4. vek), delovi keramiÄkih i staklenih posuda iz antiÄkog i ranovizantijskog perioda, kao i zamasan, odliÄno oÄuvan komad rimskog mermernog reljefa.
Posle ovog istraživaÄkog ciklusa i nakon preventivne konzervacije Nebeskih stolica, koju je uradio njen kolega iz Zavoda, arhitekta Rajko ÄubriÄ, ostaje da se razmisli o tome kako kulturnoj i široj javnosti valja prezentovati ovo otkrice, koje ce obogatiti i turisticku ponudu Kopaonika. Na samom podruÄju gÄa TošiÄ je došla do procene da je potrebno još ovakvih zahvata, kako bi se potpunije sagledalo istorijsko nasleÄe ovoga kraja, nesumnjivo ogromno, sto je, pored ostalog, utvrÄeno i rekognosciranjem terena. Za neki novi poÄetak uzbudljivog traganja za prošlošÄu mogao bi, po priÄanju Gordane TošiÄ, da bude lokalitet Cucajica, na 5 - 6 kilometara od ovog istraženog, a koji se, medjutim, nalazi na teritoriji Kosova.
Otkrili smo da je tu postojalo jedno ranovizantijsko utvrÄenje koje je svakako bilo u vezi sa ovim kultnim mestom i smatram da bi bilo vrlo dragoceno da se i to istraži - kaze ona i dodaje kako je oko tog prostora videla mnogo otpadaka savremene civilizacije, koje su ostavili Äuvari granica, pripadnici KFORA ("Äudno je da su i oni nepogrešivo izabrali baš to mesto, koje je na isti nacin služilo i drevnim vojnicima"). Iskusnom arheologu ovi uzgredni znaci prisustva moderne varvarske soldateske na koti Cucajica zaista mogu da služe kao dobar putokaz.
O samom istraživanju ispod vrha Kopaonika gdja TošiÄ govori sa posebnim impresijama i emocijama, sto je i razumljivo ako se imaju u vidu dosadašnji rezultati:
Nebeske stolice su fascinantne. Kada god dolazim setim se price o Feliksu Kanicu (nauÄnik, zemljopisac i svetski putnik iz pretprošlog veka -p.a). Seljaci su ga doveli na PanÄiÄev vrh i kazali mu: "Eto, gospodine, sa ovog mesta se vidi ceo svet." To i danas stvarno tako izgleda."
ProÄitajte još: