Sistem veštačkog osnežavanja na Kopaoniku
Staze i žičare | KOMENTARI (4)


Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova, zbog promene klimatskih uslova i globalnog zagrevanja, ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega ili ne Skijališta Srbije su pokrila gotovo kompletno skijalište sistemom za veštačko osnežavanje. Kako se vode Kopaonika koriste za proizvodnju veštačkog snega, koliko košta pravljenje snega, koliko je to komplekasan sistem, kako radi, koje su bile faze gradnje i sve što vas zanima u vezi pravljenja veštačkog snega a niste imali koga da pitate pročitajte u sledećem tekstu.

PRVA FAZA IZGRADNJE SISTEMA VEŠTAČKOG OSNEŽAVANJA

Uvođenje sistema veštačkog osnežavanja novije generacije proizvođača TECHNO ALPIN u ski centru Kopaonik počinje sa izgradnjom novog akumulacionog jezera zapremine oko 7.000 m3 pored starog akumulacionog jezera zapremine oko 4.000 m3 koje je služilo za napajanje starog sistema veštačkog osnežavanja od 1992. godine. (na slici izgradnja novog jezera)

Ukupna zapremina vode u oba jezera na potezu Malog Karamana iznosi 11.000 m3 vode što je dovoljno za proizvodnju 26.000 m3 snega koji može pokriti 8.660 m2 staze visine 30cm za vreme od 100 časova. (na slici polaganje instalacija)

Paralelno sa izgradnjom akumulacionog jezera u avgustu 2008.god. počela je izgradnja samog sistema veštačkog osnežavanja, polaganjem cevi za vodu i vazduh na potezu staza Pančićev Vrh i Karaman Greben.

Sama montaža sistema trajala je do decembra 2008.god. gde je instalirano 47 šahtova od kojih su 9 kombi šahtova (služe za priključenje mobilnih topova T60) na dužini instalacije od 5km. 

Montirani su fiksni snežni topovi tipa A9 i A30 na pomenutim stazama kojih ukupno ima 47 kom i služe za proizvodnju veštačkog snega uz podršku mobilnih topova T60. (na slici montaža fiksnih topova A9 i A30)

Izvršena je rekonstrukcija pumpnog postrojenja objekta gde je instalirana pumpa protoka 50l/s sa invertorskom regulacijom el.motora, ostalom pratećom opremom i mogućnošću rada starog sistema, gde je sve softverski upravljano preko ATASS sistema. (na slici izgled pumpnog postrojenja 2008.)

Postrojenje koje je od velike važnosti za rad skijališta sastoji se od sledećih celina:

- akumulacionog jezera zapremine 11 000 m3
- pumpnog postrojenja: potisne pumpe 315 kW i servera koji pokreće ATASS softver,
- cevne instalacije vode i vazduha u dužini od 5 km.
- kompresorskog postrojenja: kompresori Atlas Copco 2h315 kW i čilersko postrojenje za hlađenje kompresora i komprimovanog vazduha
- snežne mašine: A9 i A30 - 47 kom i T 60 - 3 kom.

Sistem zvanično počinje sa radom 27.12.2008. godine. Od tada pa do kraja sezone 2008/2009. je funkciji, u zavisnosti od vremenskih uslova i vrši prozvodnju veštačkog snega na pomenutim stazama.

(na slikama: akumulaciono jezero, početak rada sistema 27.12.2009. godine, mobilni top T60, početak rada mobilnog topa T60, fiksni top A9/A30, prikaz rada fiksong ropa A9/A30)

Instalacija starog postrojenja veštačkog osnežavanja pokriva staze od polaza žičare Centar do Malog Jezera, pored Mašinca i nastavlja do Pančićevog Vrha. (na slici mobilni top starog postrojenja)

Staro postrojenje nije imalo veliki stepen iskorišćenosti, mali učinak proizvodnje snega sa maksimalno priključenih 7 tadašnjih topova, protoka vode 20 l/s i uvek u radu oba kompresora od 630 kW što nije bilo rentabilno.  

Akumulacija na Malom Karamanu: stara 4 000 m3 i nova 7 000 m3
Akumulacija na Krčmaru: - 4500 m3
Akumulacija na Crvenim barama: 9.500 m3.

Dotok vode u akumulacije prošle jeseni je bio znatno smanjen zbog suše tako da je za pražnjenja akumulacija Crvene Bare i Krčmar bilo potrebno sedam dana. Dotok u Krčmaru bio oko 25 l/s.

Pumpe na Crvenim Barama radile su sa protokom oko 55 l/s, dotok je između 30 i 40 l/s. Zapremina na Crvenim barama je 9.500 m3.

Akumulaciju Mali Karaman je nemoguće proceniti, staro jezero je dotrajalo tako da ispušta vodu, procenjuje se da je u pitanju približno 10 l/s.  

Sadašnji sistem je potpuno drugačiji, softverski upravljan, sa potpunom kontrolom potrošnje vode i el. energije tako da postiže izuzetne rezultate rada sa maksimalnom iskorišćenošću vode i el.energije.  (na slici današnji sistem - mobilni top A60)

Za vreme rada u toku jedne smene koja je najčešće u noćnom režimu rada ovaj sistem opslužuju dva operatera koji preko računara u kom je instaliran softver mogu da vrše potpunu kontrolu sistema i da vrše nezavisno odabir mesta rada kao i sve druge parametre od kojih zavisi rad ovog sistema. (na sliciš ematski prikaz sistema osnežavanja novog sistema)

Treba napomenuti da za sve vreme rada sistema dovoljan je rad jednog kompresora koji napaja 70% snežnih mašina instaliranih na stazama dok sa starim sistemom u radu su uvek bila oba kompresora napajajući samo 7 topova koji su mnogo puta manje imali radni učinak. (na slici menadžer snežnih topova)

Kvalitet i kvantitet snega diktira kombinovana temperatura koja se dobija iz odnosa temperature i vlažnosti vazduha. (na slici prikaz topova na stazi)

(na slikama: temperatura vazduha, relativna valžnost vazduha, kombinovana temperatura, brzina vetra, pravac vetra, potrošnja električne energije)

Koliki je značaj frekventne regulacije elektromotora pumpe može se videti na dijagramu potrošnje električne energije, dok brzina i smer vetra definišu kvantitet i pozicije na kojima je moguće pravljenje snega.

A kako bi vam predočili kvantitet vršimo poređenje: 

U toku rada sistema veštačkog osnežavanja u sezoni 2008/2009. iz izveštaja o radu napravljena je tabela, iz koje se može videti da je ovo postrojenje u pomenutom vremenskom periodu proizvelo oko 100 000 m3 snega, što prevedeno na površinu staza, i na visinu snega na stazi prosečno 33 cm iznosi oko 330 000 m2. 

Proračunom utroška električne energije postrojenja, zarada radnika i ostalih troškova na sistemu veštačkog osnežavanja dolazimo do podatka da 1 m3 proizvedenog snega košta oko 20 din

 

(na slikama: najbolji kvalitet snega se dobija mešanjem veštačkog i prirodnog, decembar 2008. godine, mart 2009. godine, skijanje u aparilu 2009. godine, 3x Karaman greben 19.4.2009. godine i Pančićev vrh istog dana) 

DRUGA FAZA IZGRADNJE SISTEMA VEŠTAČKOG OSNEŽAVANJA 

Avgusta meseca 2009. godine počinju radovi na izgradnji druge faze sistema veštačkog osnežavanja na delu skijališta Duboka crna i Duboka crvena. Radovi počinju izgradnjom akumulacionog jezera sa branom na delu polaza žičare Krčmar zapremine oko 4 500 kubnih metara sa dotokom oko 50 sekundnih litara. Paralelno sa radovima na izgradnji brane jezera počinje se sa izgradnjom i polaganjem cevovoda vode i vazduha u dužini oko 5 km duž staza Duboka crna, Duboka crvena i veznih staza Duboka crvena-Pajino preslo-Karaman greben i deo prema stazi Mašinac. Na delu Pajinog presla postavljen je šaht VP 500 koji služi za vezu vode i vazduha sa predhodnim sistemom na delu staze Mašinac i za prepumpavanje vode iz akumulacionog jezera Krčmar u akumulaciono jezero Mali karaman.

Ovaj deo sistema napaja se iz pumpnog postrojenja snage oko 850 KW koje je stacionirano neposredno ispod akumulacionog jezera Krčmar i napaja se iz novoizgrađene trafostanice 10/04 kV 1000+400 kVA. Ceo sistem snežnih topova napaja se električnom energijom iz trafo stanica Pančićev vrh, Karaman greben, Duboka1.

Na pomenutom sistemu instalirano je 17 snežnih uređaja tipa žirafa A30, 19 fiksnih topova tipa M18 i kombi šahtova. Upravljanje sistema je centralizovano i vrši se iz pumpne stanice Mali Karaman preko softvera ATASS gde je moguće kombinovanje napajanja sistema vodom i vazduhom iz oba jezera kao i kombinovanje napajanja vazduhom.

Novina u odnosu na prošlogodišnji izgrađeni sistem je taj što ovaj sistem ima više instaliranih snežnih topova M18 tako da je i kapacitet proizvodnje veštačkog snega povećan.  

Sistem veštačkog osnežavanja sastoji se od sledećih celina:

Akumulaciono jezero - zapremine oko 4500 kubnih metara
- brane sa slapištem
- ispustnih ventila sa šahtovima
- kulera za hlađenje vode

Pumpno postrojenje:
- usisnog voda
- elektro motora pumpe 315 kW - 2 komada
- potisne pumpe 25 l/s - 2 komada
- potisnog voda
- energetskih ormana
- upravljačkih ormana
- kompresora 170 kW
- filtersko postrojenje za samočišćenje
- trafo stanice 10/04 kV 1000+400 kVA

Sistem cevovoda:
- cevovod vode
- cevovod vazduha
- energetskih kablova
- sistema zaštite uzemljenjem
- glavnih šahtova
- priključnih šahtova

Snežnih uređaja:
- snežnih mašina (žirafa) A 30
- snežnih topova M 18

Upravljački sistem:
- servera koji pokreće ATASS softver
- meteo stanica
- signalna (upravljačka) instalacija  

TREĆA FAZA IZGRADNJE SISTEMA VEŠTAČKOG OSNEŽAVANJA 

U Ski centru Kopaonik 2010. godine je izgrađena treća faza sistema veštačkog osnežavanja, gde je sistem potpuno isti kao prethodni osim što su u ovoj fazi instalirani uređaji tipa žirafa V3 i topova T40.Izgradnjom treće faze sistema veštačkog osnežavanja pokrivene su sledeće staze: Mali karaman A i B, Marine vode, Kneževske bare, Karaman, Krst A i B, Sunčana dolina, Mašinac, Malo jezero, Krčmar, Gvozdac kao i vezni ski putevi između pomenutih staza.

Izgradnjom ovog sistema ostalo je potpuno isto upravljanje sa istog mesta PS 100 gde je instaliran još jedan kompresor snage 250 kW usled proširenja sistema. Zbog povećanja kapaciteta sistema proširen je kapacitet PS 100 gde je instalirana još jedna pumpa protoka 50 l/s snage 315 kW. Postoji mogućnost prepumpavanja vode iz akumulacije Krčmar u akumulaciju Mali vodovod zbog slabog dotoka vode u akumulaciju Mali Karman.  

ČETVRTA FAZA IZGRADNJE SISTEMA VEŠTAČKOG OSNEŽAVANJA 

U Ski centru Kopaonik 2012. godine je završena četvrta faza sistema veštačkog osnežavanja, a započeta je 2011. izgradnjom akumulacije Crvene Bare. Izgradnjom četvrte faze sistema veštačkog osnežavanja pokrivene su staze na Gobelji: Jaram, Gobelja relej, FIS, Gobelja - kružna kao i vezni ski putevi između pomenutih staza. Izgradnjom ovog sistema ostalo je potpuno isto upravljanje sa istog mesta PS 100. Na Gobelji je instaliran još jedan kompresor snage 160 kW kapaciteta 30,5 m3/min zbog proširenja sistema.

Izgradnjom akumulacije Crvene Bare i PS 300 delimično je rešen problem u snabdevanju vodom pumpnog postrojenja PS 100, jer se prepumpavanja vode vrši iz akumulacije Crvene Bare u akumulaciju Mali Vodovod zbog slabog dotoka vode u akumulaciju Mali Karman.

Na pumpnom postrojenju PS 300 instalirane su potapajuće pumpe snage 2h66 kW kapaciteta 35 l/s svaka.

Proizvodnja veštačkog snega

Poznato je da se vodena para podiže u atmosferu, gde se na niskoj temperaturi čestice vodene pare kristališu i tako nastaje prirodni sneg. Sistemom za veštačko osnežavanje simuliramo jednu takvu prirodnu pojavu. Voda koja se crpi iz jezera cevovodom se doprema do uređaja za proizvodnju veštačkog snega, iz kojih se pod visokim pritiskom raspršuje u vazduhu i na niskoj temperaturi se te sitne kapljice kristališu i formiraju snežnu pahuljicu.

Za proizvodnju veštačkog snega koristi se isključivo sirova, neprerađena voda koja je prikupljena u akumulacionim jezerima bez hemijskih dodataka, kako se ne bi ugrozila prirodna sredina planine kao i zdravlje korisnika. Još jednom treba napomenuti da se nikakvo hemijsko jedinjenje ne dodaje vodi pri proizvodnji veštačkog snega.

Da bi veštački sneg mogao da se proizvodi potrebni su određeni meteorološki uslovi. Temperatura vazduha mora biti -2,5 º°C temperature vlažnog termometra, ili niža. Temperatura vlažnog termometra je način merenja temperature vazduha koji uzima u obzir uticaj relativne vlage vazduha na temperaturu okolnog vazduha, tako da se smanjenjem relativne vlage vazduha snižava temperatura okolnog vazduha. U datom slučaju, za proizvodnju veštačkog snega pogodniji je što suvlji vazduh, tako da se voda brže kristališe i proces proizvodnje veštačkog snega je brži. Pogodna je i što veća udaljenost od tla, radi što većeg vremena kristalizacije, pa su zato topovi i lanseri usmereni od tla na gore.

Pošto je upravljanje sistemom potpuno regulisano softverski može se vršiti izbor kombinacije protoka vode i vazduha u zavisnosti od temperature tako da se može dobiti željena količina snega i kvalitet. Vrši se potpuna kontrola potrošnje vode i el. energije tako da postiže izuzetne rezultate rada sa maksimalnom iskorišćenošću vode i el.energije. Najbolji kvalitet snega dobijemo kad se veštački sneg pomeša sa prirodnim snegom.

Staza Karaman Greben je počela da radi 6.12.2012. godine. Sa proizvodnjom snega započeto je 3.12.2012. godine. Temperatura se kretala od - 4 do - 10,9. Osneživanje Pančićevog Vrha počelo je 8.12.2012. godine.  

Trenutno na Kopaoniku postoji 300 fiksnih uređaja, 15 mobilnih, 64 šahte za mobilni top, 11 kombi šahti, 19 šahti sa ventilima i jednu koja nije opremljena ventilima (K. Greben – Hani Bani) što znači 364 šahti za uređaje i 20 ventil šahti. (na slici prikaz topova po stazama)

I za kraj u prilogu ovog članka je i fotografija od 26. februara 2014. godine koja pokazuje svu opravdanost ulaganja u sisteme za veštačko osenžavanje. 

Želimo da se zahvalimo JP "Skijalištima Srbije" na ustupljenom materijalu za pravljenje ovog članka.