Otvorena nova staza 21a na lokaciji Krčmar (FOTO & VIDEO)
17.1.2017. | 22:52 -> 1.2.2020. | 14:40 | Investicije | KOMENTARI (18)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Danas, 1. februara 2020. godine, otvorana je nova staza 21a na lokaciji Krčmar. Staza dužine 1.5 km i širine 40 metara kategorisana je kao srednje teška (crvena). Zbog nedostatka prirodnog snega, odnosno veštačkog osnežavanja, prvih 150 metara još uvek nije u funkciji. Plan JP "Skijališta Srbije" je da se najverovatnije već sledeće sezone i ova staza pokrije sistemom za veštačko osnežavanje.

Do 2005. godine, izgradnja skijališta Kopaonik bila je zasnovana na jedinstvenom planu, te su kapaciteti žičara i staza bili su uglavnom usklađeni. Brzine nekadašnjih žičara odgovarale su prosečnoj brzini spuštanja skijaša srednjeg nivoa znanja od oko 10 km/h i sa njihovim kapacitetom bio je usklađen i kapacitet staza. Od 2005. godine kada se otpočelo sa instaliranjem žičara nove generacije, zbog veće brzine i kapaciteta novih žičara poremećen je i balans kapaciteta staza i žičara, jer dinamika proširenja postojećih i izgradnje novih staza nije pratila instaliranje žičara, odnosno kapacitet staza je sve više zaostajao za kapacitetom žičara. Zato su proširenje postojećih i izgradnja novih ski-staza uz postojeće žičare prioriteti skijališta Kopaonik.

Aprila meseca 2016. godine, na zahtev JP "Skijališta Srbije", Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije sačinio je Razvojni projekat Ski centra Kopaonik. Tada je formiran model uravnoteženja kapaciteta žičara i ski-staza koji ogovara postojećem stanju skijaške klijentele, fizičko-geografskim uslovima i izgrađenosti žičara i staza. Ovaj model korespondira sa modelima koji su najčešće u upotrebi na Alpima.






Model iz Razvojnog projekta se bavi proračunom kapaciteta i dimenzija (dužine i površine) potrebnih ski-staza uz sagrađenu žičaru sa tehničkim performansama - horizontalnom i kosom dužinom, visinskom razlikom, brzinom u m/s i kapacitetom uspona/čas.

Iz količnika brzine žičare (m/h) i kose dužine žičare u m dobija se broj okreta žičare na sat. Iz količnika kapaciteta žičare (uspona/čas) i broja okreta žičare na sat dobija se broj skijaša po jednom okretu. Broj skijaša po jednom okretu žičare pomnožen sa koeficijentom/količnikom razlike u brzini žičare i prosečne brzine spuštanja skijaša daje kapacitet staza uz žičaru meren brojem jednovremenih skijaša.

U slučaju jednake brzine žičare i brzine spuštanja skijaša (okvirno po 10 km/h) koeficijent razlike u brzini je 1 (približno kao na skijalištu do 2005. sa žičarama starije generacije), a sa brzinom žičara nove generacije od 18 km/h i neizmenjenom prosečnom brzinom spuštanja skijaša od 10 km/h koeficijent je 1,8.

Prosečnu brzinu domaćih rekreativnih skijaša u Srbiji potkrepljuju podaci (procena Ecosign-a) da je čak 85% skijaša na sledećim nivoima skijaške veštine: početni, viši početni, niži srednji i srednji, a samo 15% skijaša na nivoima viši srednji, napredni i eksperti (u odnosu na idealne odnose od 65:35% koji se postižu u Evropi). Prema standardima Švajcarskog saveza ski-škola, prosečne brzine spuštanja alpskih rekreativnih skijaša su: za početnike 6-10 km/h, za srednje 11-20 km/h i za dobre 24-30 km/h (ovi poslednji mogu da se kreću i većim brzinama, ali su zbog bezbednost ostalih skijaša ograničeni na brzinu od 30 km/h). S obzirom da se zbog napretka tehnike skijanja i ski opreme podiže nivo skijaške veštine, u budućim obračunima kapaciteta domaćih ski-staza treba računati sa prosečnim brzinama skijaša većim od 10 km/h.

Za dimenzionisanje staza na osnovu njihovog kapaciteta neophodno je prethodno trasirati njihove pravce i odrediti težine (plave, crvene ili crne). Ukupna površina staza dobija se kao proizvod kapaciteta staza i normativa površine staze po skijašu, zavisno od težine staze (po normativima iz Pravilnika): 400 m2/skijašu za plave, 500 m2/skijašu za crvene i 666 m2/skijašu za crne staze).

Primer kapaciteta i dimenzija ski-staza uz novi šestosed "Krčmar" (kosa dužina žičare 1.995m, visinska razlika žičare i staza 471m, brzina žičare 18.000m/h, prosečna brzina spuštanja rekreativnih skijaša 10.000m/h i kapacitet žičare 2.400 uspona/h) po ovom modelu je:
 
Ks = 2.400 : (18.000 : 1.995) h 1,8 = 480 jednovremenih skijaša. Dakle, 480 (skijaša) x 500 (m2 po skijašu na crvenoj stazi) = 240.000 m2 (24 ha)

Za postojeću dužinu staze uz šestosed "Krčmar“ od 2.020m, potrebno je ostvariti prosečnu širinu staze od 119m, ili formirati dve staze prosečne širine po 59,5m, ili povećati dužine staza uz smanjenje širina, zavisno od terenskih uslova.

Nakon izrade Razvojnog projekta JP “Skijališta Srbije” su 16.1.2017. godine raspisala javne nabavke “Izrada Urbanističkog projekta za lokaciju proširenja ski staze Krčmar” i “Izrada Projekta preparcelacije sa projektom i radovima geodetskog obeležavanja za lokaciju proširenja ski staze Krčmar”.

Potom su prikupljene sve potrebne dozvole i 16.5.2018. godine JP "Skijališta Srbije" su raspisala tender za izgradnju nove staze na lokaciji Krčmar. Nova ski staza Krčmar biće trasirana paralelno sa postojećom stazom (gledano odozdo na gore - levo od postojeće staze), dužine je oko 1500m, širine do 60m. Stara i nova staza će biti odvojene vetroustavima, a na drugoj granici nove staze će takođe biti izgrađeni vetroustavi. U donjem delu staza se uliva u postojeću stazu, na raskrsnici sa ski putem ka polaznoj stanici žičare Duboka 1 (kod stare međustanice).



Odobrenje za izgradnju staze, od nadležnog ministarstva,  dobijeno je 28.1.2019. godine. Iako je teren oko Krčmara očišćen od zaostalih kasetnih bombi, tokom maja meseca 2019. godine obezbeđen je i pirotehnički nadzor. Konačno, u junu mesecu počeli su i prvi radovi na izgradnji nove staze. Rok za završetak radova je bio 50 kalendarskih dana od uvođenja u posao, odnosno preciznije radovi su završeni avgusta 2019. godine.
 
Kategorija nove staze je srednje teška, odnosno crvena. Nažalost za ovu sezonu nije bilo predviđeno pokrivanje nove staze sistemom za veštački sneg. Iz tog razloga staza je aktivirana u rad tek 1. februara 2020. godine, sa izuzetkom prvih 150 metara staze. 
  
Staza zadovoljava FIS standard za ženski spust i muški super G.

Nakon izgradnje gornjeg dela, plan je i da se donji najstrmiji deo staze takođe adekvatno proši. 
 
I na kraju da podesetimo da je za izgradnju i proširenje, koje je Razvojnim projektom Ski centra Kopaonik utvrđeno kao moguće, potrebna saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, kao i Šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik, a Skijališta su dužna da nadoknade desetostruku vrednost prosečene drvne mase.

jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
jun 2019.
avgust 2019.
avgust 2019.
avgust 2019.
avgust 2019.
avgust 2019.
septembar 2019.
septembar 2019.
septembar 2019.
septembar 2019.
septembar 2019.
septembar 2019.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.
februar 2020.

Pogledajte još: