Problem sušenje šuma je evidentiran u NP Kopaonik 2012. godine, najkasnije u odnosu na ostala 4 nacionalna parka u Srbiji. Od 2012. do 2019. godine postojao je uzlazni trend širenja površina zahvaćenih sušenjem šuma. Problem sušenja se javlja i u četinarskim i u listopadnim šumama. Glavni uzročnik sušenja šuma su pre svega klimatske promene i kao takav je evidentiran u svim zemljama Evrope. Sušenje se javlja usled klimatskih ekstrema i vremenskih prilika koje ne odgovaraju teritoriji na kojoj šuma raste. Nacionalni park radi na rešavanju ovog problema sa Šumarskim fakultetom iz Beograda, kako bi se precizno identifikovao osnovni problem koji uzrokuje sušenje šuma. I dalje se pretpostavljaju tačni uzroci. Posledice se znaju, namnožavanje insekata potkornjaka, zatim pojava gljive truležnice i kao rezultat svega toga dolazi do sušenja određene površine pod šumom. Trenutno, jedini način rešavanja ovog problema je da se žarišta sušenja u što kraćem vremenskom roku poseku. Sečenjem se sprečava dalje širenje suše na druga stabla insektima potkornjacima. Odmah nakon seče se radi pošumljavanje veštačkim ali i prirodnim putem. Do sada se pokazalo da se podmladak u takvim delovima šume jako se dobro razvija. Prema rečima Predraga Šumarca iz NP Kopaonik, ovakav radikalan pristup za sada daje dobre rezultate u saniranju ovog problema. Dalje se razmišlja o pravljenju adaptivnih modela za upravljanje ugroženih šumskih kompleksa, kako bi se na neki način predupredile i anulirale klimatske promene.
(+5) | ODGOVORI | (-5)@Pešak:Ja ne znam šta si se uhvatio grčevito za tu tablu. Daješ prednost nekoj informativnoj tabli nad zvaničnim mapama. Kako da ti to plastično objasnim?Ulaziš u Beograd i stoji tabla Beograd. Jel to znači da grad Beograd počinje u milimetar od te table? Hoćeš da kupiš plac negde iza te table i odeš u katastar da tražiš vlasnika. Ispostavi se da po zvaničnim mapama to nije na teritoriji Beograda. A onda im ti pobedonosno kažeš "očigledno je da stanje na mapi ne odgovara stanju na terenu". To je identična analogija. Ne znam kako ne kapiraš da je tabla, ma gde bila, informativnog karaktera, a da postoje ZVANIČNE i precizne mape koje sam ti naveo sa sve linkovima.
(+10) | ODGOVORI | (-5)Pre svega, nije mi jasno zašto se sade ovoliko mlade sadnice veličine možda 10-ak cm? Kako mislite da će ovoliko mlado drveće moći da kompenzuje decenijama staro drveće koje se svake godine sve više uništava zarad novih staza, garaža i drugih objekata? Što se tiče komentara od gBUDA da ga ovaj članak podseća na spot Rio Tinta, moram se apsolutno složiti. Ceo članak deluje previše pristrasan gradnji, prosecanju staza i dodatnoj seči šuma i širenju skijališta, a potpuno validni argumenti protiv se zanemaruju. Govorite kako se ukupna površina pod šumom povećava, kako je svake godine deo koji se pošumi veći od dela koji se poseče, a ne uzimate u obzir da se seče decenijama staro i u najvećoj meri zdravo drveće od po 10 i više metara, dok ga “zamenjuju” sadnice od 10-ak centimetara. Takođe, poštujem što je autor teksta spreman da svakome odgovori na pitanja i sugestije u konentarima, ali primećujem da uporno odbija da odgovori na pitanje postavljeno više puta — kako u jednom “nacionalnom parku” može ovoliko nekontrolisano da se gradi i seče šuma? Manimo se prve, druge, treće zone zašitite, valjda se zna šta znači pojam nacionalni park i šta u njemu sme/ne sme da se radi. Ako na samom vrhu planine može da nikne dvospratnica, onda o kakvom nacionalnom parku mi pričamo? Lepo recite da titula NP stoji samo kako bi se ljudima i dalje naplaćivao ulaz i kraj priče.
(+11) | ODGOVORI | (-5)@Stevs, ako vec dobijate podatke od Nacinalnog Parka Kopaonik, da li bi kao kvalitetni novinari mogli da dobijete i informaciju od njih kako je moguce da se u Nacionalnom Parku sistematski sece suma? :) Ni u jednom sumskom gazdinstvu se suma ne sece tako neselektivno i u trakama duzine i preko kilometar i sirine 40m, vec se pazljivo biraju i doznacavaju stabla koja smeju da se seku. Kako je onda moguce da bas u Nacionalnom Parku pod 1. stepenom zastite moze da se vrsi takav "genocid" nad stablima? Ako ste zaista ljubitelji prirode i Kopaonika, zasto ne pomognete njegovu zastitu i postavite upravi takvo pitanje? Posto su oni tako nesikreni u toliko ociglednim stvarima, kako onda verovati i u te cifre od 4% i 0.15% koje tako samopouzdano iz bez provere iznosite. Jos jednom, molim sve citaoce da otvore aplikaciju Google Earth i vide koliko je Kopaonik zaista iskrcen i ogoljen. I da, jos nemaju svezi satelitski podaci od prosle i ove godine gde je prokrceno jos 5-6 staza. A i za sledecu je u planu opet 2-3. Da li bas znate koliko dugo ce se svake godine dodavati po 2-3 nove staze, ima li kraja?
(+41) | ODGOVORI | (-4)@Sumarac, moju tezu je jako lako proveriti :) Samo prosetaj recimo do Suvog Rudista (ili pokreni Google Earth ako te mrzi da se penjes) i videces da na Kopu vrlo lako uspevaju cetinari i na oko 1950m. Slazem se da nisu visoki i jaki kao na Ravnom Kopaoniku, ali su sasvim dovoljni za sprecavanja erozije i mogli bi da porastu u gustim skupinama i preko 10m, kada se ne bi sekli.Tvoj drugi deo komentara je zapravo rekao pravi stav a to je "briga me za planinu i njenu buducnost, ja zelim samo sto vise ski staza i para koje one donose". Zato je lazni moral prisutan samo kod tebe. Da li je Kopaonik "ski centar" ili "nacionalni park", da li si ti sumarac, ili "profiter"? Hajde da se slozimo da je zarad biznisa potrebno unistiti planinu, i skinuti joj naziv "Nacionalni Park", ili barem pomeriti granice parka van staza (ali ko bi naplacivao putarinu onda), i moci cu da razumem ovakve brljotine od vasih clanaka.
(+45) | ODGOVORI | (-4)Stevs molim te da nadalje ne stavljaš dokaze pošumljavanja.Smanjuješ prostor za razmenu suprotnih mišljenja.Osim ako se neko ne seti da si mogao i na kurs Adobe Photoshopa između izvornog teksta i poslednjeg ažuriranja... ;)
(+11) | ODGOVORI | (-4)Staro skijanje (iOS):Naslov članka je "Da li prosecanje novih staza ugrožava prirodu na Kopaoniku?". Dakle isključivo se govori o širenju skijališta i da li to širenje ugrožava prirodu na Kopaoniku. Sve što je navedeno u tekstu su činjenice. Članak je napisan zato što je mene lično zanimao odgovor na ovu temu. Vi sada možete da verujete u navedene činjenice ili da pravite teorije zavere o plaćenom članku, ja tu ništa ne mogu. Međutim, ono što nigde nisam rekao je da se slažem sa hiper izgradnjom, naprotiv mislim da je hiper izgradnja, uz komunalnu infrastrukturu koja ne može da isprati istu, trenutno najveći problem Kopaonika.Da se ne bih ponavljao, ovde imate detaljno o izgradnji sa našim osvrtom:Link >>>
(+5) | ODGOVORI | (-4)Radi li se nesto na prosirenju ski puteva koje je najavljivano?Kakvi su planovi oko prosirenja dela od Crvene do Crne duboke?
(+1) | ODGOVORI | (-3)Prirodu i lepotu planine ugrožava, kako neko prethodno reče, legalna i nelegalna gradnja koja je sasvim izmakla bilo kakvoj kontroli.Kada se ne bi ovoliko gradilo na vrhu - ne bi bilo toliko potrebe za parkinzima, ne bi bilo ovolikog zagađenja, prljavštine, buke, smoga i smrada, izgubljenih sadašnjih a tek i budućih “letnjih” sezona, propali Dano vrganja, koji su ove godine održani bukvalno u senci Viceroy-a i one nakaze na mestu
(+7) | ODGOVORI | (-2)Povećanje površina pod šumom na Kopaoniku van zone skijališta je uslovljeno manjim delom pošumljavanjem a većim delom zapuštanjem nekadašnjih livada i proplanaka na kojima se čuvala stoka a na koje se polako proširuju postojeće šume. Ja bih pre svega stavio akcenat na prečišćavanje otpadnih voda iz raznoraznih kanalizacija i na pametno upravljanje otpadom.Edukovati ljude svim mogućim sredstvima od obaveštenja pa do kažnjavanja ako je to neophodno, jer je alternativa tome urušavanje svega lepog čime Kopaonik još uvek obiluje...Veliki pozdrav.:)
(+15) | ODGOVORI | (-2)Nismo bas srecni ovim drasticnim prosecanjem staza. Hvala Stevsu na clanku i svemu inace. Ipak moram da priznam da mi je tesko da poverujem da je posadjeno desetina hiljada novih sadnica i mozda bi nas neka slika bolje uverila u to.
(+22) | ODGOVORI | (-2)Tekst deluje uglavnom korektno i informativno....mene zanima kako se to odluci da se prokrci u centru par staza od po 300-400 m.... Mojoj sreci nema kraja kad znam da se sada mogu spustiti i izmedju crne i crvene duboke....kazete hocete sumu izmedju staza, a zapravo sve sto ide sa pancica se uskoro moze nazvati jednom velikom ski livadom.... koja je poenta i zasto.... mozda u zelji da se sto vise poveca ponuda turistima se pravi greska... svaka cast za do sad uradjeno...ali mozda bolje da se vise ulaze u akumulacije i osnezavanje ovih novih par ozbiljnijih staza kojima je to potrebno, a ne da se centar pretvora u jednu veliku livadu....
(+18) | ODGOVORI | (-2)Велики поздрав свима,управо смо се вратили са Копаоника. Посећујемо га редовно годинама, углавном у мање атрактивним терминима, мислим да разлоге не треба посебно наводти.Неко је написао сјајно: с обзиром на стање у држави и друштву, чињеница да се уопште пуштају коментари који садрже критике је за сваку похвалу. Да ли се негде компензује помор шуме око Панчићевог врха не знам, али чак и ако се то ради не умањује се много визуелна, еколошка, па и културолошка штета која настаје. Јосиф Панчић је био велики биолог, тешко да би га биста утешила када би видео шта се дешава. Наравно да се мора крчити када се у центру праве грдобе попут ове полу зграде која је заклонила камеру Долина спортова. Не могу описати како сам био згранут када сам видео да је на месту спортских терена где се деценијама одржава кошаркашки камп рупетина за темеље. Ова нација се као поноси кошарком... Исто тако је у Новом Саду уништен помоћни терен стадиона, атлетска стаза и тениски терени да би се напрвило оно ругло од тржног центра.Шетали смо пре два дана до Марковог камена, смеће је било на све стране. Нас четворо смо нешто покупили, није нам било тешко, отужно је гледати такву природу укаљану кесицама од чипса и лименкама од пива. Иза нове гараже (завршена прошле године ако се не варам), великих најлона од грађевинских материјала колико хоћеш. Да ли је могуће да нико о томе не води рачуна? Како се може веровати у приче о компезацији посечене шуме и бризи о болесним стаблима, ако је на 50 метара!!! од самог центра завшена грађевина око које није почишћено ђубре? Изгледа да је довољно да "елита" која ће доћи у луксузне хотеле не види.Пуно тога се може написати, на жалост све што се дешава је последица стања у друштву, ништа се не посматра дугорочно, интереси појединаца су испред општег добра, све је то јако тужно, а поседице ће се осећати јако дуго и биће катастрофалне. Целој нацији фали еколоке свести, а са оваквим Копаоником (драгуљем природе самом по себи), то се сигурно неће ни поправити. Јадна нација која се тако опходи према свом природном богатству, нема шта друго да се напише. Поздрав,Александар
(+60) | ODGOVORI | (-2)Потписујем сваку реч г-дин Александра НС - са малом примедбом - није навео све локације у Новом Саду где су уништени спортски терени и игралишта због комерцијалне добити мале групе људи. Не сећам се када сам последњи пут видео децу да се зајапурени враћају кући са "баскета". Ваљда је сада тенденција да седе кући са маскама на лицу и "туку" по компјутеру ...
(+14) | ODGOVORI | (-2)Osveženo fotografijama pošumljavanja na lokaciji Duboka 2 od 17.10.2020. godine.
(+10) | ODGOVORI | (-2)E Stevs, samo reci jeli Srbija država? Biće sve jasno😀
(+3) | ODGOVORI | (-2)Sigurno manje ugrožava od gradilista, kojih svake godine ima sve vise i vise... svi ti objekti, ogroman saobracaj, seča šuma i sve ostalo sto ide uz to, podigli su temperaturu planine za 2 stepena u poslednjih 30 godina...
(+31) | ODGOVORI | (-1)Super za novo drvece, tako i treba! Samo zasto saditi na stazi, nikako ne razumem… baceno 780 sadnica
(+3) | ODGOVORI | (-1)Poseku drvo od 20m visine, a posade sadnicu od 20cm visine, a onda kažu da je veća površina pošumljena neko što je iskrčena. Trebaće im 50 godina da izrastu do pune visine. Barem 100 puta veću površinu treba da pošume da bi se iole moglo govoriti o ekvivalentu.Još jedno pitanje (možda je negde pisalo, pa mi je promaklo): Kome je i za koji novac prodata posečena drvna građa i kome je zarada otišla u prihod?
(+9) | ODGOVORI | (-1)Поред сече шуме због стаза - ове године се сече шума и због гасовода (и даље ми није јасно зашто је туда морао проћи). Ови из Националног парка су поднели пријаву против изградње али стекао сам утисак да њих нико ништа и не пита. И слажем се са једним коментаром - поредити дрво старо 50 година и високо 10-20 метара са тек израслом седницом нема смисла. Да ли су можда помишљали да набаве ону машину за пресађивање дрвећа? Град Београд ју је набавио после оптужби да секу превише по граду
(+1) | ODGOVORI | (-1)A za vikend mašine samo brijaju šumu oko Barske reke. Ori se planina. Tuga. Ne znam koga i zbog čega lažete. Da li je neko od nadležnih skoro ušao u šumu da vidi šta se dešava?
(+12) | ODGOVORI | (-0)Divljanje kvadovima i kamionima u srcu nacioanalnog parka i isustanje tona izduvnih gasova ne ugrozava prirodu a seca stabala za prosirenje staza ugrozava? Cime se bavi nacionqlni park? Naplatom putarine, raznih taxi na svaki cm poseda na Kaopaoniku, reketiranjem na svakom koraku umesto ocuvanjem samog nacionqlnog parka.
(+12) | ODGOVORI | (-0)Propast ziva se desava na Kopaoniku... Besomucna gradnja i silovanje prirode....
(+18) | ODGOVORI | (-0)Na Kopu nije problem gradnja, već DIVLJA GRADNJA i zato ne postoji komunalna infrastruktura, kako god da je isplaniras na terenu se promene stvari za par meseci. Nemoguce je resiti ovo pitanje bez minumum 2 godine cekanja uz ozbiljnu organizaciju. Trebalo je da autor članka uzme temperature sa mikrolokaliteta recimo konaci u zadnjih 40god i da vidi realan uticaj. Posle gradnje konaka t se popela za par stepeni, tj skijanje je preseljeno u sezonu decembar-mart. Posle krčenja staza izgubili smo jos mesec i po kvalitetnog skijanja, realno nadoknadjuje se veštačkim osnežavanjem ali u martu se poslepodne svi skijaju na kačamaku. Nazvati ovo posledicama klimatskim promena je malo bezobrazno, vise zvuci kao politicko uvlakacki tekst, pamflet.
(+4) | ODGOVORI | (-0)