Mozda je razlog velika kolicina prizemnog ozona koji je stetan kako za ljude tako i za biljni svet.pe
(+1) | ODGOVORI | (-0)@DexTo što kažete za Goliju nije tačno. Ogromne površine šume su se posušile u poslednjih 10 godina. Meni je tazbina na Goliji, tačnije na Rudnu, tako da na žalost "uživo" imam priliku da vidim šta se dešava sa šumom..
(+6) | ODGOVORI | (-1)Ne mogu da se okrive klimatske promene za svaki problem. Ja ovde pričam mikroklimatski o samom Kopaoniku. Nije istina da na Kopaoniku najkasnije krenula bolest. Jednostavno je neuporediv sa drugom NPovima i po dendro vrstama i po nadmorskoj visini. Nacionalni park u sušenju šuma se bavi samo saniranjem posledica. Zapravo, ovde je kolega rekao da će pokušati da sanira posledice. Znači klimatske promene da utiču utiču, ali su samo kap u negativnom uticaju skijališta na mikroklimu planine. Rešenje, koje je sprovela Kanada, je da se povlači pojas četinara na gore, da se sade na višim nadmorskim visinama i da se podiže i nivo mešovitih smrčevo bukovih šuma. Kad već pričaju o periodu 2020-30 nek'' spomenu da je na globalnom nivou proglašena Dekada restauracije ekosistema od strane vodeće organizacije iz zaštite životne sredine (IUFRO, IUCN, FAO).
(+7) | ODGOVORI | (-3)@The doctor 46:Bilo je reči na konferenciji i sušenju stabala uz staze. Međutim, ovde se govori glavnom problemu, o sušenju velikih površina šume na više lokacija koje nisu ni blizu staza, a ne o sušenju pojedinačnih stabala na rubovima staza. Da ne prepričavam evo dela gde se govori i o sušenju stabala na rubovima staza:Link >>>Evo dela gde se priča o glavnom problemu koji je uzrokovan klimatskim promenama:Link >>>
(+6) | ODGOVORI | (-3)U pitanju je gljiva (heterobasidion annosum) koja pre svega napada lošija stabla, fiziološki oslabljena. Potkornjaci dolaze na stabla već polumrtva, jako oštećena kao sekundarne štetočine. Problem je, između ostalog, konstantno prosecanje nobih staza. Razbie se sklop i stabla postanu slaba. Zimus pao težak vlažan sneg, jer je bilo toplije nego inače, zatim naglo zaladilo na minus 20 i vrhovi smrča se izlomili na vetru. Masakr, sigurno nekoliko stotina hiljada stabala. Posebno su bila podložna lomljavini stabla u proređenim sklopu pored staza ili između dve staze. To što se zbog nove crvene duboke posade sadnice na drugom mestu kao kompezacija posečenog nikako ne znači da ste popravili khrki ekosistem na 1750mnm. A sad, zamislite, da je to neko rekao na tom "seminaru"?
(+9) | ODGOVORI | (-3)@sasa2Na Alpima preovladjuje listopadni četinar, Ariš - Larix decidua. Da, ima iglice, ali nije zimzelen. Pa ako si na skijanju video gole četinare, nisu suvi...
(+3) | ODGOVORI | (-1)Na Alpima odavno suma se susi..... suma se ne susi gde nema coveka i njegovog uticaja blizu
(+1) | ODGOVORI | (-4)Ima svega tu. Nije samo to razlog izmedju ostalog sto je naveo. Kako se ne susi suma na Goliji. Ko nije bio neka ode j neka vidi kako su ocuvane cetinarske sume.
(+8) | ODGOVORI | (-1)Ovo mora hitno da se resava!!!
(+8) | ODGOVORI | (-1)