Prizori sa web kamera su ove večeri obradovali mnoge skijaše i ljubitelje planine i zimskih sportova. Međutim to je ipak samo prvi sneg, uvertira svega onoga što kasnijim odmicanjem kalendara i početkom same ski sezone sledi. Jedno od pitanja koje se odmah većini nameće je da li je prvi sneg poranio ili zakasnio, te ima li taj prvi sneg i njegov datum ikakve veze sa samom sezonom.
Datum prve pojave snega i prvog snežnog pokrivača mogu da se razlikuju.
Merljivim snegom (za statistiku) se smatra svaki sneg čija visina
prelazi bar 1cm.
Samo padanje snega može teoretski da se javi već
krajem prve dekade septembra, jer već tada u slučaju izraženog hladnog
fronta sa okeana, praćenog padavinama, pri kraju padavina može doći do
prelaza kiše u susnežicu i sneg, te eventualnog i formiranje snežnog
pokrivača.
Sam datum prvog snežnog pokrivača zahvata jako
široki spektar od kada postoje merenja na Kopaoniku. Beležen je od
početka septembra pa do kraja novembra. Na primer, prošle godine je
to bilo 22. septembra, pretprošle 5. oktobra, pre nje 23. septembra... Ako bi uzeli generalno
srednju vrednost, datum prvog snežnog pokrivača bi bio negde između 10. i
15. oktobra, dakle ovaj današnji sneg je malo zakasnio u odnosu na
taj prosek.
Ipak, jedna stvar vezuje gotovo sve dane sa prvim
snežnim pokrivačem, a to je da traju jako kratko, u gotovo 90% slučajeva
tek dan ili dva. Ono što još vezuje veliki deo prvih snegova je da su
obično vrlo male visine, približno u 85% slučajeva su manji od 5 cm, dok
su velike visine tipične kada prvi sneg okasni (tj. padne u novembru).
Što
se tiče pitanja da li na osnovu prvog snega možemo bilo šta zaključiti o
kvalitetu ski sezone, odgovor je naravno negativan, jer ne postoji
apsolutno nikakva paralela u podacima sa time. Sinoptička situacija u
ovako ranijem delu jeseni nam nije nikakav pokazatelj onoga što sledi
kasnije.