Šef Meteorološke stanice "Kopaonik" Bratislav MariÄ izjavio je za Internet portal RTS-a da je Kopaonik takva planina gde je moguÄe da se "u toku jednog dana promene sva godišnja doba".
MariÄ navodi podatke o tome da je sneg na toj planini padao, izmeÄu ostalog, i 9. jula 1998. godine. "Snežni pokrivaÄ 29. maja 1991. godine, bio je debeo Äak 29 centimetara", dodaje šef stanice na Kopaoniku.
"Sneg krajem maja jeste neobiÄna pojava, ali to zapravo nije ništa nenormalno i nema posledica za funkcionisanje eko sistema na planini", rekao je MariÄ. Pema njegovim reÄima, u maju prošle godine na Kopaoniku je bilo 12 centimetara snežnog pokrivaÄa, a sneg je padao i 7. juna 2006. godine, kao i u maju i junu 2005. godine.
Turisti na planini su se nekako snašli po "majskom snegu", iako ih je prema MariÄevim reÄima trenutno malo. "Dobro je što je ipak najavljeno da Äe ovih dana na planini biti hladno, pa su se gosti i pripremili", naveo je MariÄ.
Snegovi na Kopaoniku padaju krajem novembra i traju do meseca maja, proseÄno 159 dana godišnje. Padavine su u proseku veÄe od 1.000 mm godišnje. Klima Kopaonika obeležena je sa blizu 200 sunÄanih dana godišnje zbog Äega sa pravom nosi naziv „planina sunca". Južni položaj masiva, zaravnjenost i otvorenost terena spreÄava dugotrajno zadržavanje oblaÄnosti nad planinom. Hladni i teži vazduh kreÄe se okolnim dolinama i kotlinama tako da zimske temperature nisu mnogo niske.
Kopaonik ima subalpsku klimu. Srednja godišnja temperatura Ravnog Kopaonika je 3,7 Celzijusovih stepeni.