Jedan od "najgorih" početaka zime po većini meto parametara od kada se vrše merenja na Kopaoniku
26.12.2022. | 04:20 -> 05:40 | Autorski tekstovi | KOMENTARI (21)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Na Kopaoniku se proteklih dana, sa velikom dozom neverice i čuđenja, posmatraju blage aktuelne vremenske prilike, kao i prognoze za naredni period. Međutim, na drugoj strani planete događa se nešto sasvim suprotno. Potpomognuto velikom medijskom pompom, izveštava se o ledenoj hladnoći i takozvanoj ciklonskoj "bombi" koja se razvija na severoistoku tamošnjeg kontinenta. Postavlja se pitanje zašto je to tako?

Istočno od Stenovitih planina, Severna Amerika u proseku ima znatno jaču zimu nego veći deo Evrope, te i češće i brojnije hladne talase. Najveći deo Severne Amerike je upravo vencom Stenovitih planina zaštićen od toplih okeanskih voda Pacifika sa zapada. Oba kontinenta su većim delom u umerenom pojasu u kome dominiraju zapadna strujanja. Međutim, za razliku od Severne Amerike, Evropa takvu barijeru ka zapadu (gde joj je topli okean) nema. 

Pored prethodno navedenog, u hladnom delu godine na području Kanade, izvorna površina vazdušne mase je uvek zaleđena, bilo da se radi o kopnu ili vodi. U Evropi to nije slučaj, jer Golfska struja koja teče duž zapadnih, severozapadnih i severnih obala, ne dozvoljava zaleđivanje vode i okeana, već vodena površina ostaje relativno topla. To pravi ogromnu razliku u intenzitetu hladnoće u vazdušnoj masi. Zato prava hladnoća u Evropu može jedino doći iz pravca dalekog severoistoka i istoka kontinenta, gde vazdušna masa sa zaleđenog Arktika prelazi isključivo kopnom ogromne razdaljine.

Međutim, kako objasniti baš ovako toplo i blago vreme u našem delu sveta? Izliv hladnoće na jednom delu sveta umerene širine, kao kontrateža, mora biti praćen i talasom toplog vremena na drugom delu sveta umerene širine. I ne samo to, pre ovako jakog zahlađenja u Severnoj Americi, naš deo Evrope imao je „maler“, te je najveći deo vremena bio u toplom sektoru.

Kombinacija svega navedenog, dovodi do toga da je ovo jedan od najgorih početaka zime na Kopaoniku po svim parametrima. Međutim, da li se i ranije u istoriji osmatranja i podataka uopšte desilo nešto slično ovome? 

Odgovor jeste potvrdan, iako sve ovo spada u krajnji ekstrem. Ovaj decembar je jedan od najtoplijih u istoriji merenja, a uzevši u obzir relativno toplo vreme do kraja godine, samo će nijanse odlučiti hoće li nadmašiti decembar iz 2014. godine na tronu. 

Decembar 2022. godine će ostati upamćen po ubedljivo najvećoj količini kiše od kada postoje merenja. I po ukupnoj mesečnoj količini padavina, završiće na visokom drugom mestu, odmah iza prošlogodišnjeg. 

Što se snežne statistike tiče, stvari su jednako loše. Ako posmatramo broj padavinskih dana, ovo je sedmi najgori decembar u istoriji merenja. Broj dana sa snežnim pokrivačem, stavlja ovaj decembar na deobu trećeg najgoreg mesta, boljeg od decembra 1983. i 1997. godine, a na deobi sa decembrom 1995. godine. 

Ako merimo količinu snega koja je pala, ovaj dvanaesti mesec 2022. godine spada u top 3 najgora, te zauzima drugo najgore mesto. Na ovoj listi je ispred decembra 1983. godine, a iza, u istoriji merenja najgoreg, decembra 1991. godine.
 
Šta kaže naša interna infoKOP skiinfo statistika koju vodimo prethodnu 21 godinu?
 
Od 2001. godine pa do danas, samo tri puta se desilo da se na Kopaoniku skija tokom celog decembra (2007, 2015. i 2016. godine). Najmanje se skijalo 2007. godine - samo 7 dana i 2004. godine - 10 dana. Naravno ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer do 2008. godine nije bilo savremenog veštačkog osnežavanja na Kopaoniku.
 
Prosečno se tokom decembra meseca skija 22 dana. U prethodnih 647 decembarskih dana, 180 dana skijalište uopšte nije radilo, a u ostalih 467 dana radilo je 29% skijališta. To statistički znači, da tokom decembra, kada, skijalište radi, možete očekivati da u funkciji bude prosečno oko 6 žičara. Najčešće to budu Karaman greben 68%, Pančićev vrh 49%, Malo jezero 47%, Mašinac 46%, Krst 38% i Mali karaman 36%.

Ovu "jednačinu" drastično može da promeni izgradnja novog veštačkog jezera između Malog karamana i Karaman grebena. Ova kapitalna investicija je planirana za drugi kvartal 2023. godine i verovatno će doneti veliki kvalitativni skok u veštačkom osnežavanju planine.

I za kraj, koliko je priroda nepredvidiva na Kopaoniku, pokazuje poređenje sa decembrom prošle godine. Prosečna visina snega ovog decembra je za 73,6 cm niža, a prosečna temperatura za 5,6°C viša!
 
Napomena: Grafici prosečne visine snega i temperature se odnose na broj skijaških dana, a ne na kompletan decembar.
 Ivan Nikolendžić i uredništvo portala infoKOP