Šta je temperaturna inverzija, kako utiče na kvalitet vazduha i zašto se javlja na Kopaoniku?
2.11.2022. | 01:11 -> 5.11. | 01:37 | Autorski tekstovi | KOMENTARI (8)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Kako godina ulazi u svoj sve hladniji deo, svedoci smo sve češćeg spominjanja termina temperaturna inverzija. Najčešće se ona dovodi u vezu sa lošim kvalitetom vazduha, koji je njen direktan nusprodukt. Po definiciji, temperaturna inverzija predstavlja rast temperature u nekom sloju u visini, umesto standardnog opadanja, što se i dešava prethodnih dana na Kopaoniku. 

Postoji više načina pojave temperaturne inverzije. Razgraničenja radi, inverzija se može javiti u toku čitave godine, ali je znatno češća i zastupljenija tokom jeseni i zime. Takođe, može se govoriti o prizemnoj inverziji ili visinskoj inverziji (iznad nekog nivoa niže troposfere), ali mogu biti prisutne i obe istovremeno. Nama najznačanija je prizemna inverzija, odnosno ona koja se javlja pri samom tlu ili u širem smislu u takozvanom planetarnom graničnom sloju (do 1500 nmv). 

U uslovima vedrih i mirnih noći u anticiklonu, vazduh se hladi od podloge, te je hladniji bliže tlu nego u nekom od slojeva iznad. Što je dužina noći veća, to će teorijski stepen ovog hlađenja biti veći i izraženiji. Kada je tlo zaleđeno ili pod snegom, ovaj efekat je takođe izraženiji. To je temperaturna inverzija koja se javlja pri tlu zbog radijacionog hlađenja (izračivanja), koja je kod nas i najčešća. Često je praćena i formiranjem magle ili niske oblačnosti u nižim terenima, koji se najviše i ohlade (doline reka, kotline, uvale i visoravni). U višim predelima je tada vreme kristalno čisto, sa odličnom vidljivošću i uz jako nisku vlažnost vazduha. To su idealni zimski dani za skijaše. 

Temperaturnu inverziju takođe može izazvati i advekcija, odnosno prodor vazdušnog fronta. Kako je hladni vazduh teži od toplog, on kao takav brže prodire u najnižem sloju atmosfere. Ovo se posebno odnosi na planetarni granični sloj (ispod 1500 nmv), odnosno ova inverzija nikad nije vezana isključivo za samo prizemlje. Inverzija na većim visinama je generalno ređa i rezultat je isključivo advekcije vazduha, posebno u ciklonu, zbog različitih strujanja na različitim visinama. Posebno je tipična za topli front.

Temperaturna inverzija je svakako anomalija od uobičajenog stanja (prirodnog pada temperature sa visinom) pa samim tim najčešće ne traje dugo. Ovo se posebno odnosi na inverziju uslovljenu advekcijom ili visinsku. 

Kada govorimo o prizemnoj temperaturnoj inverziji u anticiklonu, tu je već stanje sasvim drugačije. Ako je iznad neke oblasti dugo prisutan jak, postojan i prostorno veliki anticiklon, stanje inverzije se može zadržati veoma dugo. I tada nastaju problemi, posebno za urbane sredine. Kada se takva inverzija uspostavi, vazduh (uključujući i zagađene materije i čestice) jednostavno nema gde da ode, te sve ostaje zarobljeno kao pod pravim poklopcem. Tako sve zagađujuće materije i čestice bivaju “zarobljene” ispod inverznog sloja. Kada je prisutna prizemna inverzija u velikim gradovima, faktički svo zagađenje se zadržava unutar grada.

Planinski predeli, pogotovo iznad 1500m su “privilegovani” da pojavu inverzije imaju veoma veoma retko, pa samim time i bilo kakve probleme sa lošim kvalitetom vazduha. Na tim visinama je inverzija samo kratkorajnog i prolaznog karaktera. Jedini negativni efekat koji se može ispoljiti u hladnom periodu je pojava ledene kiše ili zrnaca, jer se snežne pahulje u inverznom sloju na visini iznad (ako je dovoljno debeo) istope, a onda opet zalede, ali se i to se dosta češće javlja bliže tlu (prizemlju).
 
Za infoKOP: Ivan Nikolendžić - KimiVB