Da li prosecanje novih staza ugrožava prirodu na Kopaoniku? (osveženo slikama pošumljavanja)
11.9.2020. | 13:59 -> 17.10.2022. | 01:59 | Autorski tekstovi | KOMENTARI (74)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Do 2005. godine, izgradnja skijališta Kopaonik bila je zasnovana na jedinstvenom planu, te su kapaciteti žičara i staza bili su uglavnom usklađeni. Od 2005. godine kada se otpočelo sa instaliranjem žičara nove generacije, zbog veće brzine i kapaciteta novih žičara poremećen je i balans kapaciteta staza i žičara, odnosno kapacitet staza je sve više zaostajao za kapacitetom žičara. Zato su poslednjih godina proširenje postojećih i izgradnja novih ski staza uz postojeće žičare postali prioriteti skijališta Kopaonik.

Međutim, izgradnjom novih staza javila se opravdana bojazan koliko će krčenje dela šume ugroziti prirodu na Kopaoniku. Da bismo dobili odgovor na ovo kompleksno pitanje, pokušali smo da uzmemo u obzir sve relevantne činjenice potkrepljene egzaktnim podacima. 

Samokovska reka - 7.9.2020.
Turizam sa jedne strane, i očuvanje prirode sa druge strane, traže simbiozu, ali i odricanje i žrtvu na obe strane. Da bi se turizam razvijao i opstao, ali i ublažile njegove štetne posledice, neophodno je naći održivi balans između čovekovog uticaja i očuvanja životne sredine. 

Kopaonik je planina koja je vrlo bogata šumom koja prekriva površinu od 7.461,57 hektara, odnosno skoro 75 km2. Iz tog razloga Nacionalni park Kopaonik redovnim godišnjim planom ne predviđa pošumljavanje nego popunjavanje šume. To znači da se ne sprovodi pošumljavanje na velikim površinama, već se pošumljavaju površine na kojima se izgubila šuma iz nekog razloga (sušenje izazvano bolestima, napadima insekata, klimatskim promenama i sl.) kao i površine bez šume u II i III stepenu zaštite. 

Za poslednjih 25 godina (od 1994. godine) površina pod šumom se na Kopaoniku povećala za 4%. Jedan od glavnih razloga povećanja šume je pozitivan uticaj čoveka na prirodu redovnim pošumljavanjem, dok je drugi manji razlog nestanak stočarstva na padinama Kopaonika, te se šuma nesmetano širi prirodnim putem. Za isti vremenski period, na Kopaoniku je izgrađeno ukupno 22 nove staze (1a, 1b, 1c, 3, 3a, 4e, 5, 6b, 6c, 7b, 7c, 9a, 12a, 13a, 13b, 13c, 13d, 13e, 19a, 19b, 20, 21a), prosečeno je nekoliko novih ski puteva, a više staza i "prečica“ je prošireno.

Mnogi vrhovi i padine se ne nalaze pod šumom, već su goli hiljadama godina unazad. Na tim lokacijama je došlo do formiranja retkih biljnih i životinjskih vrsta. Cilj Nacionalnog parka je da štiti sve ugrožene i retke vrste koje je ga naseljavaju. Iz tog razloga nije cilj da se pošumi cela površina planine, jer bi se na taj način ugrozile mnoge retke vrste uništavanjem njihovog prvobitnog staništa. 

Radi ublažavanja štetnih posledica nakon izvršenih radova na projektovanju, izgradnji i uređenju ski staza na području Nacionalnog parka Kopaonik, utvrđuju se mere kompenzacije koje propisuje Ministarstvo zaštite životne sredine javnom preduzeću "Skijališta Srbije“ i to: uspostavljanje novih lokaliteta smrčevih i jelovih šuma u okviru svih gazdinskih jedinica, na prostorima II i III stepena i na ogoljenim površinama koje se ne koriste u okviru ski centra/skijališta. Takođe, predviđeno je i pošumljavanje između postojećih staza, što će imati dvostruki efekat. Omogućiće duže zadržavanje snega, uz obnovu šumskog porkivača. 

Samokovska reka - 7.9.2020.
Tako je u toku 2019. godine merom kompenzacije od strane JP "Skijališta Srbije“ pošumljeno 3 ha sa 6.000 sadnica smrče, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje 5 ha sa 10.000 sadnica smrče. Mere kompenzacije odnose se na svaku novoizgrađenu ski stazu ili ski lift. Na primer, za izgrađenu ski stazu uz žičaru "Gvozdac“ propisana mera kompenzacije koja se odnosi uspostavljanje novih smrčevih i jelovih šuma u gazdinskim jedinicama "Gobeljska reka“, "Barska reka" i "Samokovska reka“, na površini od 23,5 ha, a sama mera treba da se sprovede u periodu od tri do pet godina. Da bismo se uverili da se vrši pošumljavanje, obišli smo jednu od gazdinskih jedinica "Samokovska reka“. U ovo doba godine, na prvi pogled, teško je uočiti "mladice“ koje su skrivene niskom rastinjem, međutim zaista je na većoj površini u blizini vodovoda izvršeno pošumljavanje.




U isto vreme tokom 2019. godine Nacionalni park Kopaonik je izvršio redovno pošumljavanje popunjavanjem na 3,9 ha sa 7.820 smrčevih sadnica, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje na 6,9 ha sa 11.970 sadnica smrče i jele.

Ako gledamo samo brojke, prošle i ove godine ukupno je pošumljeno ili će biti pošumljeno 18,8 ha sa 35.790 sadnica. Sa druge strane, prosečeno je šest staza 4e, 6c, 7b, 7c, 20 i 21a sa kojih je uklonjeno 12,3 ha šume (u proračun je uzeta maksimalna vrednost da su staze konstantno široke 40 m). Dakle, u poslednje dve godine, okvirno je 1,5 puta više zasađeno stabala nego što je uklonjeno tokom izgradnje novih staza (brojka je verovatno i veća jer smo u proračun uzeli granične vrednosti). U zbiru, pravilnim pošumljavanjem, prosecanje staza jednostavno nije veliki udar na šumu Kopaonika, posebno ako se uzme u obzir da je deo uklonjene drvne mase sa granice šume, gde su stabla i inače slabijeg kvaliteta.

Pored svega prethodno navedenog, za trasiranje novih staza na Kopaoniku potrebna saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine. Takođe, na izgrađenim stazama se vrši drenaža, razvlači se humus i vrši se zatravljenje kako ne bi došlo do erozije zemljišta. 

Na kraju kada se sve uzme u obzir, da se Kopaonik smatra vrlo šumovitom planinom (75 km2 pod šumom), da se šumski pokrivač u poslednjih 25 godina povećao za 4%, da je u poslednje dve godine uklonjeno 0,15% od ukupne površine pod šumom, a da je zasađeno 0,25%, da se trasiranje radi poštujući sve zakonske regulative, opravdano se čini da postoji dobar balans između razvoja turizma i očuvanja šuma na Kopaoniku i da trenutno nema razloga za brigu da će nove staze ugroziti kopaonički ekosistem. 
 
Naknadno dodato: 

- 17. oktobra 2020. godine na Kopaoniku je posađeno, na desnoj strani nove staze Duboka 2, na površini od 1 ha 2.000 sadnica smrče. Nakon toga 20. oktobra na lokaciji Hajdučka voda, posađeno je još 8.000 sadnica smrče na površini od 4 ha.

- 27. septembra 2021. godine je počelo sađenje 5.000 sadnica smrče na lokaciji Kadijevac, a do 24.10.2021. godine posađeno je preostalih 15.000 sadnica uključujući i 780 na lokaciji Karaman greben.


- 1.10.2022. godine JP "Skijališta Srbije" su započela planiranu sadnju 30.000 sadnica smrče u 2022. godini. Ovog vikenda se sadila smrča na potezu ka Jošaničkoj banji na Kadijevcu na površini od 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Raška, kao i zaposleni u Skijalištima Srbije.

- 8.10.2022. sadila se smrča na potezu Babin grob na 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Brus, kao i zaposleni iz NP Kopaonik.  

- 15.10.2022. sadila se smrča na potezu prema Markovim stenama na 4 ha
, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Leposavić, kao i zaposleni iz Skijalištima Srbije
 
Duboka 2 - 17.10.2020.
Duboka 2 - 17.10.2020.
Duboka 2 - 17.10.2020.
Duboka 2 - 17.10.2020.
Duboka 2 - 17.10.2020.
Duboka 2 - 17.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Hajdučka voda - 20.10.2020.
Kadijevac - 27.9.2021.
Kadijevac - 27.9.2021.
Kadijevac - 27.9.2021.
Kadijevac - 27.9.2021.
Kadijevac - 27.9.2021.
Kadijevac - 27.9.2021.
Karaman greben - 24.10.2021.
Karaman greben - 24.10.2021.
Karaman greben - 24.10.2021.
Kadijevac - 1.10.2022.
Babin grob - 8.10.2022.
Markove stene - 15.10.2022.

Pogledajte još: