Intervju 2015/16: Generalni direktor JP "Skijališta Srbije" Dejan Ljevnaić
13.3.2016. | 19:44 -> 20.3. | 01:56 | Intervju | KOMENTARI (93)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Nastavljajući jako dobru petogodišnju praksu intervjua sa generalnim direktorom JP "Skijališta Srbije", koji su izazvali pozitivne reakcije kod turista i posetilaca ski centra Kopaonik i ove godine posetioci internet portala infoKOP imaju priliku da pročitaju sličan intervju. Kao i prošlih ski sezona vi ste pitali, a mi smo umesto vas postavljali pitanja JP "Skijalištima Srbije". U nastavku članka možete pročitati intervju i pogledati odgovore na vaša i naša pitanja.

Dejan Ljevnaić za sebe najpre kaže da je strastveni skijaš, iako ima bogatu radnu biografiju. Budući da je veliki ljubitelj sporta i aktivnog odmora, ume da prepozna potrebe skijaša i bordera, a da pri tom izuzetno vodi računa o njihovoj bezbednosti. Završio je Policijsku akademiju u Beogradu, a nakon toga i specijalističke studije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 1997. godine do 2008. godine radio je MUP-u Srbije, a od 2008. godine zaposlen je u JP „Skijališta Srbije“, najpre kao savetnik za bezbednost, zatim kao izvršni direktor, a od decembra 2011. godine na poziciji je vršioca dužnosti direktora. Oženjen je i otac dvoje dece.

Ski sezona na Kopaoniku je uveliko u toku. Da li ste lično zadovoljni ovom sezonom i da li je u skladu sa vašim očekivanjima? Da možete da se vratite pred početak sezone da li biste nešto promenili i šta?

Veoma smo zadovoljni kako sezona protiče. Iako vreme nije bilo povoljno, uspeli smo da održimo staze i da ski centar radi u kontinuitetu bez prestanka. Skijaši su to prepoznali, s obzirom da se broj onih koji dolaze na Kopaonik ove sezone povećao. Takođe, poslovni rezultati su zaista za pohvalu, s obzirom da prelaze prošlogodišnje, a znamo da je prošla sezona bila ubedljivo najbolja. Za tri meseca ski sezone u ski centru Kopaonik ostvaren je veći promet za 16 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što je najbolji poslovni rezultat do sada. Rezultati poslovanja preduzeća prevazilaze prethodnu sezonu koja je bila ubedljivo najbolja, pa je na nivou preduzeća februar 2016. godine premašio isti mesec 2015. godine za čak 10 posto. Poslovni prihodi preduzeća, u poslednje tri godine, povećavaju se za oko 25 posto.

Koliko ste zadovoljni promotivnim akcijama ski pass-a tokom top ski vikenda? Da li je i u kom broju povećan broj skijaša tokom top ski vikenda? Da li ste razmišljali da se top ski vikend produži i na ponedeljak.

Top ski vikendi su se pokazali kao zaista odlična akcija. S obzirom da postoji puno skijaša i bordera koji zbog prirode posla ne mogu da izdvoje 7 ili 10 dana za boravak na planini, produženi vikend se pokazao kao zaista primamljiva ponuda. Poseta se u proseku povećala za 20 posto, pa smo zato ove sezone, zbog velikog interesovanja, uveli i peti ski vikend. Nismo razmišljali o produžetku vikenda i na ponedeljak, ali kako ova akcija traje već dve sezone za redom i svakako smo otvoreni za predloge za sledeću sezonu. Ovim putem predlažemo vašem portalu da organizujete anketu, kako bi skijaši i borderi imali mogućnost da daju predloge koja i kakva vrsta slične promo akcije bi im bila najprivlačnija.

Imate li u planu još neke akcije do kraja sezone?

Ovakvu vrstu promo akcija nemamo. Sa petim vikendom se završava promo period. Svakako, stalno organizujemo druge vidove promocija i aktivnosti u vidu nagradnih konkursa, trka... a učesnici imaju prilike da osvoje vredne nagrade.

Pretpostavljamo da na određeni način pratite broj skijaša iz dana u dan, tokom svake ski sezone. Koji su to faktori koji najviše utiču na posećenost ski centra? Koliko su prošlogodišnje investicije Krčmar i Gvozdac doprinele ovoj ski sezoni?

Pratimo broj skijaša iz dana u dan. Svakako da na odličnu posećenost utiče veoma kvalitetna priprema staza, uređenje skijališta, kao i red i pravila ponašanja koja se strogo kontrolišu. Ove sezone je to maksimalno pojačano, kako nesavesni skijaši i borderi ne bi ugrožavali ostale korisnike. Pored toga, na izbor Kopaonika kao mesta za skijanje utiču i nove instalacije, kao i sistem za veštački sneg. Zahvaljujući ovim sistemima ljubitelji zimskih sportova skijaju od 30.novembra. Iako je vreme „zakazalo“ i nije bilo dovoljno prirodnog snega, staze su odlično pripremljene i odolevaju temperaturama. Ski centar Kopaonik je jedno skijalište koje radi od otvaranja sve vreme, bez prekida.

Što se tiče novih instalacija na Krčmaru i Gvozdcu, one su svakako doprinele boljoj poseti ski centra, jer su te staze zaista najatraktivnije u ski centru. Sada na tim lokacijama, koje skijaši najviše vole, imamo nove, najsavremenije instalacije, i gosti mogu vrlo brzo i udobno da stignu do vrha staze.

Kada je do sada bila najveća posećenost Kopaonika i šta je uticalo na to?

Do sada najveći broj skijaša zabeležen je prošle godine za vreme Sretenja, kada je na stazama skijalo više od 9.500 skijaša u toku samo jednog dana. Na ovako veliku posećenost uticala je veoma velika količina snega, rad ski centra u punom kapacitetu, odlična uređenost i kvalitet staza, kao i lepo i sunčano vreme. Tog dana su se pogodili svi uslovi da jedan skijaški dan bude potpuno idealan. Zato je i bila takva posećenost.

Da li imate elaborat da li bi moglo i koje zelenilo da se sadi na granicama između staza gde se sada nalaze ograde. Mislim da bi dobro dizajnirano zelenilo grupacija šiblja niskog i srednje visokog i niski-srednje visoki oblikovani drvoredi četinara u drvoredu koji formira ogradu, pomogli da se smanji erozija zemljišta i negativan uticaj vetra na pojedinim deonicama a posebno na vrhovima. (Koliko se sećam prošle godine je to bio veliki problem) Jeftinije je i lakše za održavanje. Plus bi mogli da se na Pančiću naprave koridori za usmeravanje skijaša na pojedine staze naravno sa lolipop oznakama na početku svakog zelenog koridora. Bilo bi lepše od ograda od čvrstih materijala (koje bi mogle da budu u sendviču zelenila ako je potrebno) i smanjila bi se mogućnost od povreda.

Pošumljavanje planine se radi isključivo u dogovoru sa Nacionalnim parkom Kopaonik. U skladu sa tim, mi smo već počeli pošumljavanje na Sunčanoj dolini, Marinim vodama, Gobelji, Krčmaru... Na Pančiću je godinama unazad pokušano pošumljavanje, ali postoje određeni uslovi i nadmorska visina do koje raste četinarsko rastinje. Zbog toga je proces pošumljavanja na Pančiću vrlo otežan.

Da li postoji elaborat i projekat održavanja staza u letnjem i zimskom periodu? (Koliko m2 staza, koliko ratraka, za koje vreme će urediti staze, šišanje trave na velikim nagibima) i koliko se dnevno goriva troši na održavanje staza.


Naravno da postoji. Svake godine se staze nakon zimske sezone uređuju i pripremaju za predstojeću. Ono što je praksa i što se uvek radi jeste da se tokom leta uklanja kamenje sa staza, kosi trava i drugo rastinje, kopaju se i čiste drenažni kanali. Na velikim nagibima, gde je teren komplikovaniji, trimerima se šiša rastinje na stazi. To su uobičajene pripreme i uređenje. U ski centru Kopaonik imamo oko 160 ha staza. Za pripremu staza za skijanje, potrebno je oko 7 do 8 sati rada tabača. Skijalište obrađuje 8 tabača. Kada se radi ceo ski centar, potroši se oko 2 000 litara dizela.

Koliko je ratraka potrebno da se staze pripreme u roku od 48 sati na kompletnom skijalištu uključujući i Bele reke. Koliko skijalište na Kopaoniku ima ispravnih ratraka i od kog su proizvođača i po vašoj proceni koliko je još potrebno ratraka?

U ski centru Kopaonik ima 4 tabača PB 600, jedan PB 280, jedan PB260 i jedan PB 100. U pitanju su tabači Kassbohrer i 1 Prinoth Ewerest W sa vitlom, proizvođač Prinoth. Potreban je još jedan tabač sa vitlom. Naravno, imamo u planu nabavku tabača, ali sve zavisi od finansijskih sredstava.

Posedujete li elaborat koliki je optimalni broj skijaša moguć i poželjan u celom centru nakon uvođenja novih instalacija?

Kapacitet ski liftova i žičara je 34 000 skijaša na sat. Novim žičarama se povećao kapacitet, s obzirom da su Krčmar i Gvozdac kapaciteta po 1800 skijaša na sat.

Da li se poseduje elaborat koliki je oportunentni trošak tj. trošak nastao za nefunkcionisanje centra ili dela centra po danu u sezoni i smanjenog broja skijaša od potencijala skijaškog centra a zbog potencijalnog ne ulaganja u rešenje pojedinih uskih grla u funkcionisanju i organizaciji ili drugih problema koji bi mogli biti rešeni a da unaprede skijaški centar i broj posetilaca? (Na primer: Ulaganjem u kupovinu dodatnih ratraka brže će se urediti staze, biće više dana za skijanje u kompletnom skijalištu, zadovoljniji će biti posetioci koji će brže izaći na staze, centar će biti konkurentiji u regionu, biće više posetilaca...)

Brzina uređenja i puštanja ski staza u rad je zaista na visokom nivou. Ono što jedino može da ograniči puštanje u rad jeste nedostatak snega izazvan vremenskim neprilikama, odnosno vremenske prilike mogu samo da ograniče broj puštenih staza u rad. Tabača ima sasvim dovoljno za uređenje staza i ono u šta bi u narednom periodu moglo da se investira jeste još jedan tabač sa vitlom, koji bi doprineo još boljem uređenju staza. Takođe, veća jezera bi doprinela da se više staza osneži odjednom.

Zašto rad snow parka, koji je namenjen freestyle skijašima i borderima, nije prioritet skijališta?

Snow park, kao i svaki drugi sadržaj u ski centru je prioritet. Kako bi se njegov kapacitet što efikasnije i bolje iskoristio, Skijališta Srbije ovaj sadržaj daju u zakup. Ove godine je iznajmljen Skijaškom savezu Srbije. Ove godine su u njemu organizovana takmičenja, a u periodu od 7. do 9. marta u Snow parku se održao i Evropa kup.

Kakva Vam je cenovna politika ski pass-a? Ko određuje i na koji način cenu ski pass-a za narednu sezonu? Čime opravdavate znatno poskupljenje ski pass-a ove sezone? Na Facebook profilu Skijališta Srbije ste napisali da je cena struje glavni krivac. Ko prati cene industrijske struje zna da ona nije poskupela poslednjih godinu dana vise od maksimalno 5%.

Cene su ove sezone povećane u odnosu na prethodnu, ali smo i dalje najjeftiniji u poređenju sa drugim ski centrima. Evo primera radi, šestodnevni ski pas u Banskom ove sezone košta 175 evra, dok je na Kopaoniku oko 115 evra, a ta dva ski centra su po veličini najpribližnija. Ostale ski centre neću ni da uzimam za primer je se ova vrsta karata kreće i preko 250 evra. Iako će neki reći da povećanje nije opravdano, mi smo morali da se odlučimo za takav korak, jer smo prethodne sezone imali zaista velika ulaganja i kvalitet skijanja se u značajnoj meri povećao. Jasna nam je situacija i da ima populacije kojoj ne odgovara ovakva cenovna politika, pa smo upravo zbog toga povećali promotivne periode i aktivnosti, kako bismo skijanje i zimske sportove približili svima.

Koliko cena ski pass-a utiče na posećenost ski centra Kopaonik?

S obzirom da smo i dalje najjeftiniji ski centar, sa zaista kvalitetnom ponudom, svake godine imamo sve bolju posećenost. Od početka sezone do danas prodato je više od 145 hiljada ski karata, a broj skijaša je za vreme najposećenijih termina bio konstantno preko 7 hiljada dnevno. Svake sezone se, pored broja domaćih, povećava i broj stranih gostiju. Mislim da je popularnost ovog ski centra sve veća, zahvaljujući dobroj organizaciji, promociji, ali ono što je najvažnije je prenošenje pozitivnih utisaka među skijašima.

Da li će se konačno omogućiti da roditelji mogu da koriste jedan ski pass obzirom da najčešće ne mogu da skijaju zajedno zbog obaveza prema deci?

Ovakva vrsta ski karte nije uvedena zbog brojnih malverzacija koje se dešavaju u ski centru. Svakako se trudimo da pronađemo rešenje da roditelji mogu da koriste jedan ski pas. Za naredno sezonu, ukoliko bude bilo mogućnosti, probaćemo da uvedemo ski pas za roditelje, koji će važiti za 6 dana, a glasiće na ime i prezime oba roditelja.

Zašto cenovna politika Skijališta Srbije ne ide u prilog porodicama sa decom i deci uopšte? Postoji popust za porodični ski pas koji je simboličan, a deca se već od 12 godina se tretiraju kao odrasli?

Starosna granica je takva svuda u svetu. Granica između dečijeg i odraslog ski pasa je 12 godina.  Do sada samo na popust na porodični paket dobijali samo pohvale od korisnika.

Odavno postoji mogućnost kupovine pojedinačne ski karte koja može da se iskoristi za jednu vožnju. Da li će se u nekoj budućnosti razmatrati uvođenje paketa ski karata, odnosno prodaja ski karata za određeni broj vožnji: 10, 20, 30, ili određeni broj sati, na dnevnom ili čak sezonskom nivou?

Ovo je zaista odličan predlog i svakako ćemo ga razmotriti. Ono što postoji u drugim ski centrima, a treba uzeti u obzir jeste i uvođenje zona. Određene zone gde će skijaši moći da skijaju uz jeftiniju ski kartu.

Zašto se ne uvede ski pass za početnike koji bi važio samo na Karamanu i Krstu?

Od ove sezone je uveden ski pas koji važi samo u dečjem vrtiću, za jedan ulazak. S obzirom da je ovo prva sezona za korišćenje ovakve karte, videćemo kako se pokazala i da li je takva vrsta prakse primenljiva i za druge staze poput Karamana i Krsta.

Kopaonik važi za jedan od najboljih i najpogodnijih ski centara za početnike. Iz razgovora za ski učiteljima svi naglašavaju da je ogroman problem ski lift Mašinac koji bi trebalo zameniti pokretnom trakom. Da li je tako nešto u planu?


Imamo u planu da za sledeću sezonu napravimo dva nova poligona za obuku dece i da postojeći poligon modernizujemo i prilagodimo najmlađim korisnicima… Postoji mogućnost i da ski lift Mašinac zamenimo nekom savremenijom instalacijom, kao i da se deo za obuke produži.  Ideja nam je da na toj lokaciji izgradimo neku moderniju instalaciju i u obzir dolaze fiksna četvorosedna žičara ili neki savremeniji ski lift ili pokretna traka. Naravno, realizacija ove ideje će zavisiti od finansijske situacije.

Hoće li biti ponovo akcije ski pas po sniženim cenama za komšijsko skijanje za opštine Kruševac, Aleksandrovac, Brus i Raška?

Za ovu sezonu ovakva vrsta aktivnosti nije u planu, ali ćemo se svakako truditi da se ovakva vrsta promocije aktivira za narednu sezonu.

Koji su razlozi da se prvo investira u gondolu na Staroj planini umesto da se izgradi gondola iz Brzeća gde je prateća infrastruktura potpuno gotova?

Stara planina je prva green field investicija u turizmu u Srbiji. I kao takva zahtevala je određene inovacije i atrakcije. Osim što služi za prevoz skijaša, ona tokom letnje sezone prevozi turiste za panoramsku vožnju, a adaptirana je i za prevoz bicikala.  

Da li postoji mogućnost da se iz Brzeća i Vikend naselja, umesto dugo očekivane gondole, postave sedešnice kao jeftinije i realnije rešenje?

Proces dobijanja svih dozvola, kao i kompletno infrastrukturno opremanje je potpuno isto, nezavisno od tipa instalacije. Zbog velike udaljenosti i dužine pomenutih instalacija, smatramo da su gondole ipak najbolje rešenje za ove lokacije. Svakako, ukoliko bismo se odlučili za sedešnice, to ne bi ubrzalo proces dobijanja dozvola niti izgradnje instalacija.

Zbog čega Bela reka 2 radi samo do 16:00. Ona služi u najvećem delu sezone za izvlačenje, ali i za vraćanje nazad. Logično je da takve žice u skijalištu rade duže od ostalih, a ne kraće. Primera radi, većina žica radi do 16:30, a da bi se vratili nazad u Brzeće, skijaši moraju da krenu nazad već u 15:30 da bi uhvatili zadnju BR2 u 16:00.

Radno vreme je tako opredeljeno upravo zbog bezbednosti skijaša. Prilikom povratka, neophodno je određeno vreme da skijaši dođu do Bele reke 2 i da se spuste do Brzeća, s obzirom da je žičara udaljena od ski centra. U zavisnosti i od vremenski uslova i magle, postoji i velika mogućnost da se skijaš izgubi zbog nepreglednosti. Kako bismo sprečili takvu vrstu neprijatnosti za korisnike, radno vreme Bele Reke je pola sata kraće. Nikada se nije desilo da neko od gostiju ostane i zbog tog radnog vremena ne može da se spusti u Brzeće.

Da li je u planu da Skijališta Srbije postave web kamere na još nekim lokacijama, na primer na Gobelji ili Beloj reci, kako bi se olakšalo planiranje skijanja na stazama koje su udaljene od ski centra. Zašto se neke kamere ne okrenu prema mestima gde se inače stvaraju velike gužve kako bi skijaši mogli da planiraju skijanje (Marine vode npr.)?

Ove sezone smo imali akciju gde su skijaši i borderi predlagali lokacije za postavljanje novih kamera i one su postavljene upravo prema njihovom izboru. Svakako nam je u planu da pokrijemo još lokacija na Kopaoniku, koje najviše zanimaju skijaše. Jedna od lokacija je spoj Crne i Crvene Duboke, kao i na ostalim mestima gde ima povećan broj skijaša. Nadamo se da ćemo postavku novih kamera moći da realizujemo za narednu sezonu.

U mnogim ski centrima Evrope parking se ne naplaćuje. Da li mislite da je to moguće primeniti i na Kopaoniku? Na taj način bismo skrenuli pažnju sa ružne slike lopatara, koja se godinama provlači.

Parking je zaista već godinama veliki problem. Zajedno sa opštinom Raška, u čijoj su nadležnosti parkinzi, pokušavamo da dođemo do najboljeg rešenja. U planu ove opštine je izgradnja novih parking mesta i definitivno razrešenje ovog problema.

Da li su neki hotelijeri u ski centru zainteresovani za učestvovanje u investiranje određenih projekata na Kopaoniku? Da li postoje takvi pregovori? Na koji način ih motivisati?

Postoje određeni pregovori, ali je još uvek rano da se o tome govori.

Na predlog JP “Skijališta Srbije”, a prema Ekspertizi Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije prioritetno se planira izgradnja novih žičara na potezu Marine vode - Gobelja, gondole iz Brzeća i Vikend naselja i proširenje i prosecanje novih staza. Kada se može očekivati realizacija ovih projekta i koji su prioriteti?

Realizacija pomenutih instalacija zahteva obimna subvencionisana finansijska sredstva za koja u ovom trenutku nemamo informaciju kada će nam biti odobrena. Upravo i realizacija zavisi od finansijske situacije. Neprestano radimo na pripremi investicija tako da sve bude spremno kada se sredstva budu obezbedila.

Da li se planira proširenje staze Gobelje, sa druge strane izlazne stanice četvoroseda prema Maloj Gobelji?

Nažalost, taj deo planine se nalazi u Prvoj zoni zaštite Nacionalnog parka Kopaonik i na tom delu apsolutno nije dozvoljena nikakva gradnja niti seča šume.

Koje su naredne prioritetne investicije u planu?

Imamo zaista ambiciozne planove, ali njihova realizacija će zavisiti od finansijskih sredstava. U planu su novi poligoni sa pratećim sadržajima za obuku skijaša, modernizacija ski vrtića i pravljenje grada za najmlađu decu.  Takođe, razmatramo i produženje veštačkog snega na Gvozdcu, kao i izradu tehničke dokumentacije za novu stazu na Krčmaru. 

Zašto fiksne žičare na Malom karamanu, Sunčanoj dolini i Krstu najčešće funkcionišu u najsporijem modu čak i po idealnim vremenskim uslovima?

Ovakve vrste žičara, fiksne, su sporije od isklopivih. Brzina je prilagođena vremenskim uslovima, kao i korisnicima, jer na ove staze uglavnom idu početnici i deca. Ukoliko ima puno dece tada je otežano ukrcavanje, pa se žičara usporava.

Da li ste razmišljali da postavite kasete za odlaganje cipela i skija na početnim stanicama žičara, kako skijaši, čiji smeštaj nije u blizini ski staza, ne bi morali da hodaju u pancericama?

Planom rekonstrukcije žičare Pančić, projektom je predviđeno da se u okviru polazne stanice predvidi prostor za ovakvu namenu. Naravno, ukoliko budemo dobili finansijska sredstva za ovakvu investiciju, svakako ćemo realizovati ovaj projekat.

Iz sezone u sezonu postavljaju se ista pitanja: Kada će početi izgradnja gondole iz Brzeća i Vikend naselja; Kada će se izgraditi garaža i nova parking mesta u centru skijališta; Kada ćete ukloniti lopatare; Kada će se uvesti ski bus; kao i mnoga druga. Skijaši su željni da čuju konkretne i precizne odgovore. Da li se i koliko radilo na ovim problemima ski centra Kopaonik tokom prethodnih godinu dana? Da li je nešto promenjeno i kada će biti?


Preduslov za izgradnju pomenutih instalacija, na čemu smo intenzivno radili u prethodnom periodu, jeste izmena Prostornog plana područja posebne namene Kopaonika. Trenutno je  plan u proceduri donošenja. Nadamo se brzom odgovoru od nadležnih institucija.

Da li postoji mogućnost dogovora sa određenim hotelijerima da se uvedu paket aranžmani: smeštaj + ski pass po jedinstvenoj ceni? Skijašima zasigurno da, ali da li bi i koliko to odgovaralo Skijalištima Srbije i hotelijerima?


Hotelijeri su već u svoje aranžmane uveli ovakvu vrstu paketa. MK, Kraljevi čardaci... i mnogi drugi nude ski pas u okviru svojih ponuda i paketa.

Koliki Vam je prioritet afirmacija skijanja kao sporta? Koliki je broj dece skijaša? Da li se taj broj iz sezonu u sezonu povećava ili smanjuje? Šta utiče na to? Zašto je cena ski pass-a za decu i dalje nepristupačna? Da li će i kada biti povoljniji porodični ski paketi?


Upravo zbog afirmacije skijaškog sporta i podstreka da se mladi bave ovako korisnim i kvalitetnim sportom, omogućili smo deci u lokalnih samouprava, na čijoj teritoriji se nalazi ski centar, besplatno skijanje. Ovu mogućnost za osnovce i srednjoškolce pružamo već par godina unazad i broj dece koja se odlučuju za ovaj sport je sve više. Pored toga, porodičan paket koji je predviđen našim cenovnikom pruža određene povoljnosti osobama sa decom. Takođe, koristimo svaku priliku da pomognemo ski klubovima prilikom realizacije obuke i treninga dece u vidu popusta na ski karte i pripreme i zatvaranja staza za treninge.

Kakav odnos imate i kako menadžment motiviše radnike Skijališta Srbije na Kopaoniku? Kako izlazite na kraj sa lošim radnim navikama ali i sa druge strane da li nagrađujete kvalitetne kadrove?

Veoma vodimo računa o radnicima. Trudimo se da svi budu zadovoljni, ali za uzvrat očekujemo rezultate. Dosta ulažemo u kadar i zaposlene šaljemo na neophodne obuke. Ovo se odnosi i na sezonske radnike i na stalno zaposlene. Trudimo se da ih maksimalno motivišemo za rad. Naravno, kao i u drugim firmama, nemar i loš odnos prema gostima se sankcioniše. Kao turistički centar ne smemo da dozvolimo da gosti odu nezadovoljni sa planine zbog lošeg odnosa zaposlenih prema njima.

Zašto građevinski radovi u centru skijališta nisu obustavljeni odmah početkom skijaške sezone?

Izvođenje radova i ometanje turističke sezone su isključivo u nadležnosti opštinskih i republičkih građevinskih i turističkih inspekcija. Mi smo svakako reagovali kod pomenutih institucija, ali i investitora za nesmetano funkcionisanje rada centra.

Zašto je dozvoljeno da novi hotel na mestu nekadašnje Jugobanke planiranim modernim izgledom jako odudara od postojećih arhitektonskih rešenja?

Zaista ne možemo da utičemo na arhitektonska rešenja investitora. To je u nadležnosti institucija koja im daju dozvole za gradnju.

Da li JP Skijališta Srbije planiraju da kroz državne fondove možda investiraju u neke strane ski centre i eventualno postanu akcionari istih?

Nismo imali takvu prasku do sada, ali na osnovu iskustva i stručnosti koju posedujemo, smatram da bismo vrlo lako mogli da podignemo neki drugi ski centar. Naravno, ovo je pitanje od državnog interesa i ukoliko bi se ono prepoznalo kao takvo, mi smo volji da radimo. Do sada smo određenim ski centrima u regionu davali konsultantske usluge i "know-how" primere iz prakse.

Vrlo lako se može uočiti da opštine Brus i Raška ne prate ubrzani razvoj ski centra Kopaonik. Čini se da u njihovim zonama odgovornosti ima najviše propusta. Korisnici ski centra ne znaju i ne moraju da znaju šta je čija odgovornost pa najčešće kritikuju rad Skijališta zbog lopatara, ski busa, parkinga itd. Da li postoji zakonska mogućnost da Skijališta preuzmu odgovornost na sebe i reše pomenute probleme?

Slažemo se da skijaši gledaju Kopaonik kao celinu i da nadležnost određenih institucija ne treba da ih zanima. Trenutno ne postoje zakonske mogućnosti za preuzimanje ovakvih vidova odgovornosti. Trudimo se na sve načine da budemo pokretači svih institucija na teritoriji opština Brus i Raška, organizujemo operativne sastanke i formirali smo operativni tim čiji je zadatak da se bavi rešavanjem ovakvih problema…

Iz vaših saopštenja znamo da je prošla ski sezona bila jedna od najboljih u istoriji skijanja u Srbiji. Koliki prihod je ostvarilo JP Skijališta Srbije, odnosno koliki rashod je bio prošle ski sezone?

Ostvaren promet za Kopaonik tokom prošle sezone bio je oko 705 miliona dinara. Kao javno preduzeće imamo obavezu da svake godine osnivaču, Vladi Republike Srbije, uplatimo 50 posto od ostvarene neto dobiti.  Poslovni rashodi preduzeća na godišnjem nivou iznose oko 770 miliona dinara. Preko 20% tog troška čine rezervni delovi, alat, sitan inventar, struja i gorivo. Održavanje sredstava i amortizacija su 40 posto. Dok su porez na imovinu i druge takse i naknade 20%. Preostali iznos se odnosi na zarade, GSS, zdravstvenu zaštitu... Iz ovog se može zaključiti da preduzeće samo održava opremu i vrši remont, ali nije u mogućnosti da sopstvenim sredstvima finansira nabavku novih investicija.

Kada počinju pripreme za letnju sezonu i na koji način? Da li je u planu nešto novo?

Sa završetkom zimske sezone počinjemo pripreme za letnju. Radi se remont žičare, kao i uređenje staza za mountain bike i kart. Za sada nema novih investicija kada je letnja sezona u pitanju, ali ćemo organizovati brojna zanimljiva dešavanja i aktivnosti po ugledu na zimsku sezonu.

Kao i svake godine, uredništvo infoKOP web portala želi da sa se zahvali generalnom direktoru JP "Skijališta Srbije" Dejanu Ljevnaiću na iscrpnim odgovorima, utrošenom vremenu i da mu poželi sreću kako na poslovnom tako i na privatnom planu. Zahvaljujemo se i svim posetiocima web portala infoKOP koji su izdvojili vreme i postavili konstruktivna pitanja.

Pogledajte još: