Šuma u delu ravnom delu Kopaonika je potpuno osušena,zelena je samo pored puteva,čim zađete unutra dva metra to je doslovno horor.U rezervatu prirode prvog reda ka Nebeskim stolicama gradi se ski staza i krči šuma.Podno Kukavice pregrađena je pešačka staza,puštena struja kroz ogradu Nadležni neka zvanično ukinu status Nacionalnog parka i onda neka slobodno poseku ceo Kopaonik i izgrade šta god požele tamo. Ali ne, oni će i dalje tvrditi da brinu o svakom drvetu i životinji, a krive će biti kisele kiše,bombardovanje ,globalno zagrevanje.
(+38) | ODGOVORI | (-7)@Aco Čačak, ispravna konstatacija za površine pod šumama. Ali je ćinjenica kako god da se posmatra na stvar da šume ima više nego ikad na Kopaoniku. Može da vam se ćini, prićinjava ili priviđa alii je istina da šume ima više. Sve ostalo je nagađanje i nećiji lićni utisak i osečanje. Nove staze se moraju praviti ako se želi proširivati skijalište. Tako se radi svuda u svetu. Šumu treba ćuvati i ne ponašati se samovoljno već u skladu sa zakonskom regulativom. Što mora da se poseće neka se poseće a siguran sam da se na Kopaoniku nikada nije seklo ništa što ne mora da bude isećeno. Ako nečemo da širimo skijalište onda da se donese uredba da nema daljeg širenja i građenja i da završimo priću. Njaveći problem Kopaonika i prirode na Kopaoniku su otpadne vode tj njihovo prećiščavanje i smeće koje neodgovorni posetioci bacaju svuda po prirodi. Zato je dobra ideja za temu...uređaji za prećiščavanje otpadnih voda...ajde da vidimo svi zajedno da li postoji uređaij za prćiščavanje na Koaponiku, ili Vikend Naselju ili u Brzeću...gde idu sve te otpadne vode.?? Zagađuje li to prirodu trajno ili ne? Šta se radi po ovom pitanju?...itd.
(+12) | ODGOVORI | (-17)Povećanje površina pod šumom na Kopaoniku van zone skijališta je uslovljeno manjim delom pošumljavanjem a većim delom zapuštanjem nekadašnjih livada i proplanaka na kojima se čuvala stoka a na koje se polako proširuju postojeće šume. Ja bih pre svega stavio akcenat na prečišćavanje otpadnih voda iz raznoraznih kanalizacija i na pametno upravljanje otpadom.Edukovati ljude svim mogućim sredstvima od obaveštenja pa do kažnjavanja ako je to neophodno, jer je alternativa tome urušavanje svega lepog čime Kopaonik još uvek obiluje...Veliki pozdrav.:)
(+15) | ODGOVORI | (-2)@Natani:1. To što vi niste videli lično da je posađeno neko drvo ne znači i da nije posađeno. Posetio sam deo zasada kod Smokovske reke gde se vide "maldice". Ako želite rado ću vam dati lokaciju pa možete i sami da odete da vidite nove zasade.2. Opet ponavljam ljudskim uticajem se u poslednjih 25 godina, šumski fond povećao za 4%, dakle čovek je na nekim delovima planine imao negativan, a drugim delovima pozitiavn uticaj. Pozitivan uticaj je veći. Ne znam kako to plastičnije da objasnim. To je cena razvoja turizma koja mora da se plati. 3. Ja nigde nisam rekao da se slažem sa izgradnjom novih smeštajnih kapaciteta. Imate na više mesta našu kritiku da je kapacitet smeštaja daleko prevazišao kapcitet staza i da će to da dovede do pada cena izdavanja i na kraju pada cena nekretnina. Jednostavno doćiće do prezasićenja tržišta. Pre neki dan sam gledao cene kvadrata u Banskom. Kvadrat se kreće od 300 do 500 eura maksimalno. Možete da kupite apartman od 50kv za 15.000 eura. To je neminovost koja će se pre ili kasnije desiti na Kopaoniku.4. Najlakše je diskvalifikovati ljude bez argumenata rečenicom "kao da radite za Skijališta i NP Kopaonik". Šta to znači, da su oni sinonim svega lošeg, pa nikako ne smemo da iznesemo svoj sud o nećemu koji možda ide na njihovu vodenicu? To je grubo generalizovanje stvari.5. InfoKOP nije, niti će ikad biti senzacionalistički mediji ili "clickbait" portal.
(+16) | ODGOVORI | (-40)Na Kopaoniku leti provodim po deset dana, od 2004.god. Onaj Kopaonik i ovaj sad se ne mogu porediti, ovo danas je užas od "planine" . Planinar je skroz u pravu, a Vi Stevs ste baš pristrasni, kao da radite u i za NP ili Skijališta. Postoje slike kako je bilo nekada a kako sada. Svake godine se uništava priroda( ove godine uništene borovnice kod Vučje staze, prošle ili 2018 kod Pajinog presla...). Lično, nigde nisam videla da su posadili ijedno drvo, sem u priči. I meni su iz NP rekli da bi trebalo(a ne i da jesu) da Skijališta, zauzvrat, pošume neki deo, ali... Možda oni jesu posadili neko drvo, negde, ali koja je poenta uništiti NP ( mislim na deo Kopaonika kome se može šetati i uživati u prirodi). Onoliki hoteli u centru i " kućice" Skijališta nisu baš potrebni.
(+47) | ODGOVORI | (-7)Srbima je teško da progutaju istinu. Najlakše je iz udobne fotelje sve kritikovati. Školstvo urušeno, instant google znanje i onda očekujete zdrav razum. Pljujete po svemu, izbacujete frustraciju ali život vam ostaje ebg isti...
(+9) | ODGOVORI | (-35)Džaba nove staze ako nisu pokrivene veštačkim snegom. Staze koje su pokrivene prirodnim snegom ne koristi ni 10% skijaša.
(+10) | ODGOVORI | (-6)@Planinar: Gledao sam Kopaonik ako mi veruješ i uzduž i popreko. I na google earthu i pešaka i iz drona :) Na osnovu toga i iznosim tvrdnje. Bio sam i na mnogim drugim stranim skijalištima i leti i zimi. Ništa se mi ne razlikujemo od njih. Mogu da ti navedem primer Les Arcs 1800 koji ima neuporedivo manje šume od Kopaonika, a prosečenih staza na sve strane. Ako pogledaš njih na google earthu videćeš šta ti pričam. Mislim da je još neko negde pomenuo isti primer.I dalje stojim iza navedenih tvrdnji i isto kao Sumarac nisam video ne znam kakvu eroziju. Ima je ali nije to ništa neuobičajeno. Pre je ima na starim stazama nego na novim, obzirom da se danas kvalitetnije radi obrada staze posle prosecanja (radi se drenaza, zatravljivanje, postavlja biorazgradiva mreža itd.). Takođe Skijališta su dobila kombinovanu mašinu za uređenje staza, pre dve tri godine tako da se sada mnogo lakše održavaju i "popravljaju" staze.Kao nekoga ko stvarno voli Kopaonik mene je lično zanimalo koliki je udar na prirodu izgradnja staza. Kada sam sve sagledao onda je i nastao ovaj članak.
(+10) | ODGOVORI | (-35)@Stevs, zelim da verujem da si zaista dobronameran i da pokusavas da nadjes najbolji kompromis izmedju turizma, skijalista i ocuvanja planine. U to ime, molim te da razmislis jos malo. Obidji vecinu staza i videces koliko su erodirane, pogotovo nove na kojima jos nema trave, a najstrmijima ni ona ne pomaze. Videces da su stvoreni sasvim novi kanali-vododerine, i da su oni za drenazu veoma produbljeni i uvecani.Uporno tvrdis da je skijaliste mali deo kopaonika ali to stvarno nije tacno, molim te da instaliras pokrenes Google Earth i vidis koliko su vrhovi ogoljeni stazama (dodaj i 6 novih staza koje se jos ne vide na satelitskim snimcima), i razmisli kuda to vodi ako se svake godine dodaje po 1-2-3 nove. Slazem se da Ravni Kopaonik ima dosta sume (mada je i ona veoma prosarana secom i susenjem, varljiv ti je pogled iz drona ako bas ne prodjes kroz svaki deo), ali vrhovi su ti koji su najatraktivniji. Dok si tu, pogledaj da linija vegetacija na Kopu stvarno ide i preko 1950m, a na 1800 ima vec kvalitetne sume.I za kraj, molim te da razmislis, ako se nastavi tempom od 2-3 nove staze/stazice svake godine, za nekih 10ak ce svi vrhovi (Pancic, Karaman, Vucak, Gobelja) biti skoro sasvim goli, a za 50ak, najdalje 100 unisteni erozijom tako da ce skijanje biti tesko moguce. Znam da svi zivimo po principu da je samo danas bitno, ali ne smemo biti tako povrsni zarad malo profita i povrsnog zadovoljstva. Kopaonik treba da postoji ne samo za 100 godina vec zauvek.
(+45) | ODGOVORI | (-5)@Planinar:1. Nije moguće seći šumu u 1. kategoriji zaštite. Staze koje su prosečene nisu locirane u toj kategoriji zaštite. Npr. Duboka 1 ima skretanje da ne bi ušla u "staru Duboku" koja je pod 1. kategorijom zaštite.2. Podatke smo dobili od NP Kopaonik. Lično verujem da su pozudani i relevantni. Nismo tražili informaciju koliko je šume prosečeno. Tražili smo podatak koliko je šume bilo ove godine i pre 25 godina. Sami smo proračunali sve ostalo baš iz razloga da bi isključili svaku mogućnost nameštanja. Naravno da može u sve da se sumnja ali šta ja tu mogu.3. Da bi se staza prosekla, kao što sam već napisao, potrebna je saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine. Verovao ili ne na mnogo mesta su odbili prosecanje novih ili štirenje postojećih staza i mnoge druge radove.4. Lično ne vidim da je to veliki udar na prirodu kada se sve sabere. Gledao sam ceo Ravni Kopaonik iz drona. Skijalište je jedan toliko mali deo i mislim da je izgradnja ovih staza uz pošumljavanje dobar kompromis između očuvanja prirode i razvoja turizma. Možda to nije popularno reći ali stojim iza tih tvrdnji.
(+14) | ODGOVORI | (-37)@Sumarac, moju tezu je jako lako proveriti :) Samo prosetaj recimo do Suvog Rudista (ili pokreni Google Earth ako te mrzi da se penjes) i videces da na Kopu vrlo lako uspevaju cetinari i na oko 1950m. Slazem se da nisu visoki i jaki kao na Ravnom Kopaoniku, ali su sasvim dovoljni za sprecavanja erozije i mogli bi da porastu u gustim skupinama i preko 10m, kada se ne bi sekli.Tvoj drugi deo komentara je zapravo rekao pravi stav a to je "briga me za planinu i njenu buducnost, ja zelim samo sto vise ski staza i para koje one donose". Zato je lazni moral prisutan samo kod tebe. Da li je Kopaonik "ski centar" ili "nacionalni park", da li si ti sumarac, ili "profiter"? Hajde da se slozimo da je zarad biznisa potrebno unistiti planinu, i skinuti joj naziv "Nacionalni Park", ili barem pomeriti granice parka van staza (ali ko bi naplacivao putarinu onda), i moci cu da razumem ovakve brljotine od vasih clanaka.
(+45) | ODGOVORI | (-4)@Stevs, ako vec dobijate podatke od Nacinalnog Parka Kopaonik, da li bi kao kvalitetni novinari mogli da dobijete i informaciju od njih kako je moguce da se u Nacionalnom Parku sistematski sece suma? :) Ni u jednom sumskom gazdinstvu se suma ne sece tako neselektivno i u trakama duzine i preko kilometar i sirine 40m, vec se pazljivo biraju i doznacavaju stabla koja smeju da se seku. Kako je onda moguce da bas u Nacionalnom Parku pod 1. stepenom zastite moze da se vrsi takav "genocid" nad stablima? Ako ste zaista ljubitelji prirode i Kopaonika, zasto ne pomognete njegovu zastitu i postavite upravi takvo pitanje? Posto su oni tako nesikreni u toliko ociglednim stvarima, kako onda verovati i u te cifre od 4% i 0.15% koje tako samopouzdano iz bez provere iznosite. Jos jednom, molim sve citaoce da otvore aplikaciju Google Earth i vide koliko je Kopaonik zaista iskrcen i ogoljen. I da, jos nemaju svezi satelitski podaci od prosle i ove godine gde je prokrceno jos 5-6 staza. A i za sledecu je u planu opet 2-3. Da li bas znate koliko dugo ce se svake godine dodavati po 2-3 nove staze, ima li kraja?
(+41) | ODGOVORI | (-4)Planinar mi izgleda zivimo u paralelnom univerzumu :) Pokusavas da odbranis tezu koja ne pije vodu. Granica sume je 1800 metara. Naravno da uspe po neko drvce da izviri i preko toga. Ali to nije suma! To drvce sto izviri nece da spreci eroziju o kojoj ti pricas. Dalje sta ce ta 6c staza da se razlikuje od crne ili crvene duboke? Nista. Nema na njima erozije pa nece biti ni na 6c.Kao sto neko rece ajde da posumimo sve staze i da zatvorimo ski centar zauvek. Neka cena mora da se plati. Nije skupo ako se nadoknadi na drugom mestu. Muka mi je od laznog moralisanja i politicke korektnosti.
(+8) | ODGOVORI | (-33)@Petra: U tekstu piše da je površina pod šumom danas za 4% veća danas nego pre 25 godina. Tu informaciju smo dobili od Nacionalnog parka Kopaonik. Dakle i posle izgradnje 22 staze za isti period površina pod šumom se povećala.
(+7) | ODGOVORI | (-31)Zasto autor teksta nije zatrazo zvanicni podatak od Javnog Preduzeca Srbija Sume da se uporede podaci o povrsinama pod sumom ili o kolicini drvne mase sad, pre 5,10,20,30 godina pa da vidimo gde smo zaista. Mislim da bi bilo interesantno i verovatno iznenadjujuće.
(+17) | ODGOVORI | (-6)Sumarac, ne znam zasto si neiskren, ako si stvarno video sve staze. Posalji mi svoj mail pa cu ti poslati slike kako izgledaju najstrmija mesta na stazama na Pancicu, ili istocnim padinama Karamana i Vucka, pogotovo staze koje vode do Duboke 2, ono vec spada u ekolosku katastrofu. Linija sume na Pancicu bez problema ide i do 1900m (cak i na samom vrhu postoje zasadi cetinara koji nekako uspevaju da rastu, pogotovo na Sucom Rudistu), Ali pre svega govorim o delu ispod 1900m, svakome je lako da otvori Google Erarth recimo i vidi da i ispod te visine , preko 50% pancica jeste golo i dalje se sece(kada Google osvezi mapu novim snimcima, jos se ne vidi ono poseceno prosle godine). Skoro je prokrcena staza 6c, i pored puta je vrlo licemerno okacen papir na kojem pise "Radiliste, seca i izvlacenje drvnih sortimenata". Nikakvih sortimenata tu nema nego je prosto unisten deo sume u duzini od 800m i sirini preko 40m. Ti kao "Sumarac" bi trebalo da znas da se to ne radi ni u obicnim sumskim gazdinstvima srbija suma, a pogotovo ne Nacionalnom Parku. Kako Kopaonik moze da nosi naziv Nacionalni Park (i nnaplacuje ulaz u isti), kada uprava resi da u par dana sistematski unisti toliku povrsinu pod sumom, i to jako blizu vrhu Pancica. I najvise zabrinjava sto tim ambicijama sistematskog unistenja sume za staze izgleda nema kraja. Prosle godine 2-3 staze, ove isto toliko, sledece isto...kada ce to stati? Ako se nastavi tim tempom za 10 godina ce svi vrhovi zaista biti goli i bespovratno unisteni.
(+39) | ODGOVORI | (-6)Zaboravih kanali postoje na svakoj stazi zbog drenaze. Oni se prave pri izgradnji. Eno imas sliku na infokop instagramu novu stazu na KGB. Savrsena trava i kanali za drenazu.Link >>>
(+5) | ODGOVORI | (-26)Planinar: Pricas o golom Pancicu. Moras da shvatis da je granica sume na 1800 metara nadmorske visine. Pancic ce uvek biti go jer na toj visini suma ne uspeva. End of Story.Ja provedoh dobar deo leta na Kopu. Nisam video tu eroziju o kojoj ti pricas. Sve je u travi. Vidi se sve na kamerama. Jedini deo koji je prirodno stenovit je staza cetvorka.
(+5) | ODGOVORI | (-36)Ovaj clanak pre svega pokusava da sakrije istinu iza statistike da je uklonjeno samo 0.15% povrisine sume, i Kopaonik je "jako" sumovit sa 75km2 pod sumama. Istina je malo drugacija i moze je videti svako ko provede neko vreme leti na Kopaoniku i proseta svim stazama. Tih novih 0.15% je uglavnom na jako strmim stranama i blizu vrhu, Pancic sada nema ni 40% pod sumom, a za tako strmu planinu to je jako ozbiljan problem. Vrlo lako je leti videti da erozija unistava staze i da za 20ak godina nece ni moci da se skija niz Pancic, ostace samo kamena litica. Isto vazi i za istocne delove Karamana i Vucka kao i bilo koju strmiju stazu, sve su izrovarene bujicama, skijamo zapravo po dubokim kanalima i kamenju, koje se zahvaljujuci utabanom snegu ne vide. Tako da apelujem na sve zaljubljenike u skijanje da nekada posete Kopaonik i leti i vide koliko je planina izrovarena stazama i razmisle kuda to vodi. Neko ce reci, nema veze, kada erozija unisti te staze, posaditi tu sumu, i onda krciti nove, ali to samo produzava agoniju na jos 20-30 godina. Buducim generacijama necemo ostaviti ovako lep Kopaonik vec erodiranu i unistenu planinu u kojoj niko nece moci da uziva, ni skijasi ni ljubitelji prirode.
(+47) | ODGOVORI | (-5)@Grace: Niko ti nije izmenio komentar, kakav si posalo takav je objavljen. Pre bih rekao da nešto ne radiš kako treba, obzirom da stalno imaš neke pritužbe. Ako imaš neki problem sa sajtom piši na kontakt mail, a ne u komentarima.
(+6) | ODGOVORI | (-8)Skoro sam zamolio da ne skraćujete i ne skrnavite komentare ostavljajući samo ono što mislite da treba, ili, bolje reći, što smete.Ili objavite ceo komentar, ili ga - nemojte objavljivati uopšte.Čemu skrnavljenje? Posebno ako nema ničega ružnog u njemu!I nemojte pitati onda javnost odnosno postavljati pitanja.
(+6) | ODGOVORI | (-6)Prirodu i lepotu planine ugrožava, kako neko prethodno reče, legalna i nelegalna gradnja koja je sasvim izmakla bilo kakvoj kontroli.Kada se ne bi ovoliko gradilo na vrhu - ne bi bilo toliko potrebe za parkinzima, ne bi bilo ovolikog zagađenja, prljavštine, buke, smoga i smrada, izgubljenih sadašnjih a tek i budućih “letnjih” sezona, propali Dano vrganja, koji su ove godine održani bukvalno u senci Viceroy-a i one nakaze na mestu
(+7) | ODGOVORI | (-2)Chamrta slazem se da treba da se prekine gradnja ali gradnja najmanje utice na sumski fond. Za menjanje mikroklime najvise su odgovrona jezera u crvenim barama, Krcmaru i Malom karamanu.
(+3) | ODGOVORI | (-9)Sigurno manje ugrožava od gradilista, kojih svake godine ima sve vise i vise... svi ti objekti, ogroman saobracaj, seča šuma i sve ostalo sto ide uz to, podigli su temperaturu planine za 2 stepena u poslednjih 30 godina...
(+31) | ODGOVORI | (-1)