Istorijsko nasleđe Kopaonika
O Kopaoniku | KOMENTARI (0)


Istorijski tragovi šireg područja Kopaonika ukazuju na predilirsko i ilirsko nasleđe rimske imperije i kasnije slovensko naseljavanje.

Ostaci ranohrišćanske Bazilike /IV-V vek/, posvećene Sv. Prokopiju, otkriveni su 1999. godine na Lokaciji Crkvina - Nebeska Stolica, na nadmorskoj visini 1800m.

Srednjovekovni izvori u poveljama Stefana Nemanje i njegovih naslednika beleže ove krajeve kao župu u oblasti Ibra, od Zvečana do Zapadne Morave sa Kopaonikom u centru oblasti.

Istorijski značaj Kopaoničke oblasti kao središta Srpske srednjovekovne države (Nemanjića, Lazarevića i Brankovića) jasno obeležavaju utvrđeni gradovi čiji su ostaci smešteni na istaknutim visovima u predgorju centralnog masiva.

Gradovi Zvečan (XI - XIV vek), Maglič (XIV vek), Brvenik (XIV vek), Vrh Lab (XIV vek), Koznik (XV vek) čuvali su plodno podgorje vinorodnih župa, rudno i šumsko blago Kopaonika i bogate zadužbine srpskih vladara, kao što su:

Bogata rudarska prošlost Kopaonika u istorijskim izvorima beleži raškog kralja Stefana Uroša I koji dovodi iz Nemačke rudare najamnike poznatije kao Sase. Rudarska naselja i gradovi u širem predgorju imali su topionice - kovnice novca: Stari Trg, Novo Brdo, Rogozno, Plana.

Kopaonička rudna oblast doživljava procvat u XIV i XV veku za vreme despotovine kada se razvija trgovina sa Dubrovačkom republikom, Vizantijom i zapadnom Evropom.

Rudarstvo ovih krajeva propada pohodima Turaka u XV veku i obnavlja se krajem XIX i u XXveku.

I danas se na Kopaoniku mogu naći ostaci i tragovi starih iskopa iz rimskih i srednjovekovnih vremena.

Kroz istorijska predanja sačuvani su običaji okupljanja naroda na svetim mestima: