Da li je moguće skijanje na 12 stepeni?
24.12.2015. | 02:33 -> 02:47 | Vremenska prognoza | KOMENTARI (8)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Dominanto anticiklonarno vreme, koje traje već veoma dugi period, uz obilje sunca, planinama donosi i temperature koje su znatno iznad prosečnih vrednosti za decembar mesec. Jučerašnji dan sa maksimalnih 12,3 stepeni bio je blizu apsolutnog kopaoničkog rekorda za poslednji mesec u godini. Na sam pomen ovakvih vremenskih prilika, za većinu laika sve je to sinonim za brz nestanak snežnog pokrivača i odsustvo bilo kakve vrste skijanja. No, kratak pogled na kopaoničke kamere govori sasvim suprotno. Da snega ima malo je tačno, ali ga zato "maksimalno iskorišćavamo". To je moguće jer nam na ruku idu glavni "čuvari" snega u ovakvim situacijama, a to su niska relativna vlažnost i relativno mirno vreme.

Istina je da se vazduh zagreva od podloge, međutim tlo pokriveno snegom odbija 90% sunčeve svetlosti, pa zbog toga sunce u ima mnogo manji uticaj na topljenje snega od vlažnosti i vetra. U stabilnom anticiklonu, kada uvek bude večernjih i noćnih mrazeva, na površini snega se stvori takozvana "korica", koja ga čini još otpornijim na topljenje, odnosno sneg se praktično "betonira".

Za opstanak snega, u ovakvim meteorološkim uslovima, bitan faktor postaje takozvana temperatura tačke rose koja se dobija iz Klauzijus-Klapejronove jednačine. To je temperatura do koje bi se vazduh (bez promene pritiska) ohladio do zasićenja vodenom parom, odnoso do tačke kada mu relativna vlažnost postane 100%.

Sve dok je razlika temperature vazduha i temperature tačke rose negativna, sneg će se pri tlu veoma sporo topiti, dok u hladovini skoro uopšte. Dakle, tačka rose je u direktnoj vezi sa relativnom vlažnošću vazduha. Što je relativna vlažnost vazduha manja, tačka rose je niža, pa se i sneg manje topi. Na primer, sneg će se znatno sporije topiti na temperaturi od 8C i vlažnosti od 30% nego na 2C i 90% vlage. Na ovaj način se objašnjava zašto sneg opstaje u hladovinama visokih planina i tokom čitave godine.

U anticiklonu je karakteristična inverzija, odnosno pojava da se sav hladan vazduh spušta sa vrhova planina u kotline i doline, dok se na visinama zadržava vazduh relativno niske vlažnosti i više temperature. I na kraju, anticiklon karakteriše vreme sa vrlo slabim vetrovima, pa nema nikakvog bitnog strujanja (posebno južnog) koje bi svojim delovanjem stvaralo takozvani fenski efekat.

Uzeći sve ovo u obzir, ne čudi što su staze danas i na +12,3C ostale tvrde, kompaktne i sasvim dobre za skijanje.

PS: Na terasi ski bifea Skituljko termometar je u jednom trenutku pokazivao +17C. Na priloženoj fotografiji može se uočiti da je sneg čak i na toj temperaturi verovali ili ne bio postojan. 

Za infoKOP:: Ivan Nikolendžić - KimiVB