Upozorenje na opasnost od lavina na području Kopaonika
27.3.2015. | 20:18 -> 20:53 | Press | KOMENTARI (0)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Usled velike kolićine snega, koji je nedavno pao na Kopaoniku, postoji veoma ozbiljna opasnost od lavina koje bi mogle da ugroze bezbednost na skijalištu. Gorska služba smatra da su posebno rizične lokacije: Stara duboka (potez izmedju žičara Duboka I i Krčmara), padine ispod žičare Duboka 2, padina između Ledenice i Gvozdca, padine levo od Gvozdca i padine ispod Vučaka, padina od Vučje staze prema stazi Crvena duboka, padine u reonu Kamarišta i padine u reonu Panićkog jelaka koje su okrenute ka Beloj reci I.

Lavine predstavljaju nekontrolisano kretanje snega ili kamenja, pa otuda postoje snežne i kamene lavine. Snežne lavine nastaju na strminama između 15 i 40 stepeni, u zavisnosti od više faktora, kao što su: struktura/tip snega, orijentisanost padine (severna ili južna), debljina snežnog pokrivača, jačina i smer vetra, konfiguracija terena, temperatura, itd.

GSS nam daje osnovna pravila ponašanja na lavinoznom terenu: Ne kretati se popreko preko padine, već direktno uz nju, i presecati padinu pri vrhu a ne na sredini ili pri dnu. Kretati se razdvojeno, nikako u grupi. Teren - padinu sa potencijalnom opasnošću od lavine prelaziti jedan po jedan, i motriti jedni na druge.

Ukoliko vidite da ste pokrenuli lavinu, da se podloga pod vama kreće, te da se i vi sa njom krećete nekontrolisano, odmah se oslobodite predmeta koji nisu deo odeće čvrsto pripijene uz telo (skijaški štapovi, skije, ranac, cepin,...), pokušajte da "plivate po snegu" i ostanete pri površini lavine. Neposredno pre zaustavljanja lavine, napravite sebi rukama dovoljno mesta ispred lica, kako biste imali što više prostora za disanje.

Samostalno, uz sreću da ste uspeli da ostanete pri površini lavine, probajte da se spasete. Vaše kolege (nikad se ne krećite sami!), treba da prate tok lavine, od mesta pucanja, zahvatanja unesrećenog, mesta gde je unesrećeni nestao (uronio)u lavinu, i mesta gde je lavina stala - šanse da se unesrećeni locira su velike na osnovu tih podataka. 

Koliko lavine na Kopaoniku mogu da budu opasne pokazuje i primer lavine iz 1999. godine na veznoj stazi Jaram - Gvozdac.  Lavina koja se pokrenula otklizavanjem skijaša na vrhu Vučak, odnela je najgušću kopaoničku šumu u širini od 15 metara i dužinom od preko 1 km. Lavina se zaustavila u Metođama ostavljajući stravičan prizor sa velikim brojem isčupanih stabala. Danas, 16. godina kasnije, pomenuti predeo skijaši koriste kao divlju stazu iako i dalje na tom potezu postoji velika opasnost od ponovnog aktiviranja lavina.

Manju lavinu skijaši su mogli da primete i pre dve ski sezone Gobelji.  Sa četvoroseda Gobelja jasno se videlo karakteristično "pucanje" snega koje je izazvano pomenutom lavinom.

"Skijališta Srbije" su 2013. godine na period od pet godina, iznajmila dva detektora RECCO sistema koja štede vreme pretrage izgubljenih skijaša na planini. Poznato je da je vreme glavni neprijatelj za sve koji rade u spasilačkim ekipama, a pojnajviše za izgubljenog, ovaj sistem omogućava znatno bržu pretragu terena i lako pronalaženje ugroženog.

RECCO sistem se koristi u preko 700 spasilačkih organizacija, a od sezone 2013/2014 koriste ga redarske službe Skijališta Srbije i Gorske službe spasavanja.