Intervju 2014/15: Generalni direktor JP "Skijališta Srbije" Dejan Ljevnaić
28.1.2015. | 14:01 -> 14:34 | Intervju | KOMENTARI (89)
| | | | | | |

URL je iskopiran!


Nastavljajući jako dobru četvorogodišnju praksu intervjua sa generalnim direktorom JP "Skijališta Srbije", koji su izazvali pozitivne reakcije kod turista i posetilaca ski centra Kopaonik i ove godine čitaoci internet portala infoKOP imaće priliku da pročitaju sličan intervju. Kao i prošlih sezona vi ste pitali, a mi smo postavljali pitanja umesto vas JP "Skijalištima Srbije". U nastavku članka možete pročitati intervju i pogledati odgovore na vaša i naša pitanja.

Dejan Ljevnaić za sebe najpre kaže da je strastveni skijaš, iako ima bogatu radnu biografiju. Budući da je veliki ljubitelj sporta i aktivnog odmora, ume da prepozna potrebe skijaša i bordera, a da pri tom izuzetno vodi računa o njihovoj bezbednosti. Završio je Policijsku akademiju u Beogradu, a nakon toga i specijalističke studije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 1997. godine do 2008. godine radio je MUP-u Srbije, a od 2008. godine zaposlen je u JP „Skijališta Srbije“, najpre kao savetnik za bezbednost, zatim kao izvršni direktor, a od decembra 2011. godine na poziciji je vršioca dužnosti direktora. Oženjen je i otac dvoje dece.

Dugi niz godina ste uspešni na poziciji generalnog direktora JP "Skijališta Srbije". Šta Vas motiviše i koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate na ovom poslu?

Zadovoljni skijaši i borderi su moja najveća motivacija, jer sve ovo radimo upravo zbog njih. Ukoliko veliki broj korisnika uživa plodove vašeg rada i pri tom nema zamerki na vaš posao, onda je to zaista uspeh. Posebno je zadovoljstvo kada svake godine brojite sve više turista na Kopaoniku, a to se povećanje podjednako odražava u broju i domaćih i stranih gostiju. To je nešto što nas sve pokreće i motiviše da budemo još bolji. A izazova u turizmu ima na pretek. Razvijati jednu ovakvu turističku destinaciju i od nje stvoriti najveći skijaški brend jugoistočne Evrope, svakao je izazov broj 1. Novim investicijama, ulaganjima, modernizacijom, dobrim idejama i energijom na pravom smo putu, da kada kažete skijanje prvo pomislite na Kopaonik i Srbiju.

Kopaonik je jedan od vodećih planinskih centara u regionu sa velikim potencijalima za dalji razvoj turizma. Šta biste lično unapredili na Kopaoniku i u čemu vidite najveću razvojnu šansu?

Smatram da sam sa svojim timom ostavio dobar trag u razvoju ski centra. Danas kada pogledate kako izgleda Kopaonik i kada ga uporedite sa stanjem od pre 5-6 godina, to nije ista planina. Puno toga je urađeno i želja mi je da realizujemo još neke velike projekte kako bismo zaokružili zimsku turističku ponudu. Ono što trenutno fali Kopaniku je gondola iz Brzeća, gondola iz Vikend naselja i Jošaničke banje, kao i povećanje broja staza. Nadamo se da će biti prilike i volje da se ove ideje realizuju i ostvare kako bi postigli cilj. Pored zimskog turizma, ove godine smo doživeli pravu ekspanziju što se tiče letnje sezone na planini. Brojni zanimljivi sadržaji, adrenalinske atrakcije, aktivan odmor privukao je veliki broj gostiju i mislim da je to orgomna razvojna šansa za srpski turizam i srpsku privredu.

Šta smatrate da je u ovom trenutku prioritet u razvoju Kopaonika?

Trenutni prioritet u razvoju turističkog mesta je rešavanje važnih infrastrukturnih pitanja poput elektro-energetskog napajanja, rešavanje pitanje vode i otpadnih voda…a pre svega rešavanje problema parkinga. Prva pomisao na rešenje ovog problema je izgradnja zatvorenih parking prostora. Složićete se da je ovo pitanje jedno od gorućih u ski centru i nadamo se da će opština Raška u najkraćem roku da nađe rešenje za ovaj problem i uklone lošu sliku koju stvaraju “lopatari”.

Na čiju inicijativu se odobravaju nove investicije, ko odlučuje o tome i da li postoji javna rasprava?

Svaka inicijativa za nove investicije potiče iz Skijališta Srbije, a njihova realizacija zavisi od izvora finansiranja. Ukoliko se projekti investiraju iz bespovratnih sredstava, onda je neophodno da ih odobri organ Vlade Republike Srbije koji obezbeđuje sredstva. Naravno, saglasnost na svaku predloženu investiciju daje Nadzorni odbor Skijališta Srbije, pa se dalje stupa u neophodnu proceduru.

Koji je najveći ograničavajući faktor razvoja Kopaonika na koji JP "Skijališta Srbije" ne mogu da utiču?

Ograničavajući faktor razvoja Kopaonika je taj što se ski centar nalazi na područiju Nacionalnog parka. Uokviru njega postoje zone zaštite prirode u kojima nije dozvoljena gradnja niti izvođenje bilo kakvih radova. Te zone su svakako potencijalno najbolje regije za širenje ski centra, a činjenica da se nalaze u zoni zaštite, predstavlja ozbiljnu kočnicu u daljem širenju skijališta.

Koliko su dosadašnje investicije uticale na broj poseta turista tokom zimskih i letnjih meseci?

Od trenutka kada je država prepoznala važnost ulaganja u zimski turizam, ski centar Kopaonik privlači sve veći broj gostiju. I to se po statistici primećuje iz godine u godinu. Ono što Srbija može da ponudu jeste „city break“, banjski i planinski turizam. Koliko je Kopaonik uznapredovao, pokazuje podatak da je posle Beograda, najpopularnija turistička destinacija među stranim turistima. Pored razvoja ski centra, povećan je i broj smeštajnih kapaciteta, hotela i apartmanskih naselja, što dokazuje veliku potražnju. Skijališta Srbije, uz podršku Vlade Srbije i resornog ministarstva, ulaganjem u skijašku infrastrukturu i izgradnjom adrenalinskih sadržaja, napravila su pravi potez, jer planina „živi“ tokom cele godine i privlači turiste kako zimi, tako i tokom leta.

Šta mislite od čega prvenstveno zavisi posećenost turista tokom zimske sezone. Da li privući turiste cenovnom diferencijacijom ili bogatijom ponudom?

Povećanje broja turista tokom zimskih meseci prouzrokovano je, pre svega, kvalitetom skijanja i uređenjem ski centra. Ono što, u velikoj meri, privlači turiste jeste i cena ski pasa. Koliko god se pojedini bunili, cena ski karte na Kopaoniku je ubedljivo najjeftinija u odnosu na Evropu. Poređenja radi, ski pas u Banskom, koji je najpribližniji Kopaoniku, skuplji je za 60 evra. Cene karata u austrijskim skijalištama je nepotrebno porediti, jer su skuplji za po 100 evra u odnosu na nas. Takođe, treba razbiti mit o jeftinom smeštaju u drugim evropskim ski centrima. Nikako ne možete porediti na primer smeštaj u Grandu, gde ste smešteni u hotelu sa 4* na samoj stazi, i apartmane u Francuskoj, za koje je neophodno da se vozite najmanje 24 sata i da sa sobom ponesete posteljinu, peškire...i da do staze promenite bar tri prevoza. Poenta je da su cene, u odnosu na uloženo, više nego opravdane. Ono što prvenstveno privlači turiste je bogatija ponuda, dobra usluga, jer samo tako zadržavate stare goste i oprobanom metodom „word of mouth“ privlačite goste koji nisu nikad dolazili na Kopaonik.

Na koji način obogatiti ponudu, čime privući turiste tokom cele godine i time poboljšati poziciju i unaprediti konkurentnost Kopaonika i tokom letnjih meseci?

Bogata ponuda i raznovrsvni sadržaji koji animiraju goste tokom celog dana privlače turiste. Bolja pozicija ide sa daljim ulaganjem u Kopaonik. Neophodna je izgradnja novih sadržaja, pre svega mislim na teniske terene, trim stazu i stazu za pešačenje, a onda u saradnji sa Turističkim organizacijama i drugim turističkim subjektima organizacija raznih kulturnih i sportskih manifestacija.

Koliko je važno da sami hotelijeri promovišu Kopaonik i da aktivno učestvuju i pomažu u njegovom razvoju?

U ovom poslu je sinergija najbitnija, da svi turistički subjekti “dišu” kao jedan, da se poklapaju vizije i da zajedničkim radom ostvarujemo ciljeve. Ukoliko imate problem sa parkingom, vodom, električnom energijom…to je već jedan šraf u sistemu koji fali i koji narušava ceo sistem. Zato je neophodno da i hotelijeri i lokalna samouprava i Nacionalni park i komunalna preduzeća… daju svoj maksimum. Pre svega da uokviru svojih nadležnosti urade sve što je u njihovoj moći da se urede pitanja važna za osnovno funkiconisanje, kako bi Kopaonik bio top turistička destinacija.
  
Postoji li projekat promovisanja skijanja kao sporta na Kopaoniku i Srbiji uopšte i ako postoji šta on obuhvata?

Skijališta Srbije već dugi niz godina rade na afirmaciji skijaškog sporta. Trudimo se da profesionalnim skijašima omogućimo što bolje uslove za treninge, a organizovanim akcijama stvaramo i nove skijaše. Već treću godinu za redom imamo potpisane ugovore o besplatnom skijanju za osnovce i srednjoškolce sa loklanim samoupravama sa teritorija planina kojima upravljamo. Na ovaj način želimo da približimo deci skijanje, sneg i planinu, da im pokažemo koje su prednosti ukoliko požele da se bave ovim sportom. Do sada smo više puta pokušavali da uradimo reorganizaciju školskog u “skijaški” raspust, ali nismo naišli na razumevanje nadležnog ministarstva. Ove godine smo zajedničkim snagama sa Skijaškim savezom Srbije aplicirali i dobili organizaciju dva Evropa kupa u snoubord disciplinama. Organizacijom ovakvih veliki takmičenja, ne samo da promovišemo zimske sportove kao veoma uticajne i zdrave discipline, već promovišemo zemlju kao ozbiljnu turističku destinaciju, koja svojim sadržajima, skijaškim terenima i organizovanošću parira svim evropskim skijaškim centrima

Svedoci smo već godinama unazad velikog kašnjenja i poteškoća u usvajanju cenovnika ski karti od strane Vlade Srbije, a na predlog JP "Skijališta Srbije". Da li je moguće da se nadležnost prenese na Skijališta čime bi se omogućilo daleko fleksibilnije i brže formiranje cena ski karti pre i tokom ski sezone?
 
Procedura je takva da Nadzorni odbor usvoja predlog cenvonika, koji se dalje šalje u precoduru usvajanja. Onog momenta kada Vlada Srbije usvoji cenovnik on postaje važeći. Ove godine imamo izmenu, a to je da cenovnik nije ograničen na godine, tako da ćemo već sledeću skijašku sezonu dočekati sa važećim cenovnikom. Slažem se u potpunosti da bi procedura znatno olašala onda kada bi se ta odgovornost prenela na predzeće, ali je za sada stanje ovakvo.

Kako ste zavovoljni kvalitetom izgradnje žičara Gvozdac i Krčmar i kolika je bila vrednost cele investicije?

O kvalitetu žičara i reakcije koje je njihovo puštanje u rad izazvalo kod skijaša i bordera sve govori. U pitanju su najsavremenije žičare sa haubama i grejačima na sedištima, a samim tim i najkvalitetnije istalacije takvog tipa. Ukupna vrednost obe žičare je negde oko 15 miliona evra.

InfoKOP članak u puštanju u rad žičara Gvozdac i Krčmar >>> 
InfoKOP inicijativa za šestosed na Gvozdcu umesto na Malom karamanu >>>

Master planom Kopaonika, na lokaciji Gvozdac, otvara se mogućnost za 8 novih staza (10E, 10F, 19F, 19D, 19C, 19B, 18G, 18F) dok je na lokaciji Krčmar predviđeno 5 novih staza (21B, 21C, 21D, 21E, 21F). Obzirom da su izgrađeni novi šestosedi, da je infoKOP pokrenuo ovu inicijativu, da li mislite da je ovo sada kratkoročni prioritet i ako jeste kada će se krenuti u realzaciju?

Svakako da nam je prioritet izgradnja novih staza i proširenje ski centra. Što se tiče navedenih staza oko žičare Gvozdac, od Zavoda za zaštitu prirode smo dobili pozitivno mišljenje i prosecanje i izgradnja ovih staza nam je sledeći korak. Za izgradnju novih staza oko Krčmara nismo dobili pozitivno mišljenje Zavoda za zaštitu prirode.

InfoKOP inicijativa za nove staze na Kopaoniku >>>

Da li se planira proširenje i izgradnja puta do početne stanice nove žičare Gvozdac? Time bi se neuporedivo skratio pristup skijalištu sa strane Brzeća obzirom da je početna stanica udaljena ne više od 9km od naselja Brzeće (sada je 21km) čime se preskače najteža deonica na Jarmu?

Deonica koju navodite nalazi se u prvoj zoni zaštite prirode, tako da je mogućnost za izgradnju puta minimalna.

6.11.2012. godine u prostorijama Turističke organizacije Srbije održan je sastanak u organizaciji Skijališta Srbije na kome je govoreno o planiranim investicijama u ski centre Srbije tokom 2013. i 2014. godine. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih renomiranih svetskih firmi koje se bave izgradnjom infrastrukture za skijališta Doppelmayer, Poma, Leitner, Sufag, Technoalpin, Ski Data, Sun kid, Koren sports, Prinot i Kassbohrer. Tada su za sezonu 2013/2014. najavljene dve šestosed isklopive žicare sa haubama lokacijama Krčmar i Gvozdac, a za sezonu 2014/2015. ista vrsta žičare i na lokaciji Marine vode. Sledeće godine je došlo do rebalansa budžeta pa su Gvozdac i Krčmar izgrađeni godinu dana kasnije. Da li ovo znači da su Marine vode, produženje iste staze, pasarela ili izmeštanje puta u Crvene bare u planu za sledeću ski sezonu 2015/2016?

Imamo ambicozne planove i veliku želju da realizujemo sve zamišljene projekte. Trenutna situacija i ekonomsko stanje u zemlji zahtevaju neke druge prioritete i određene investicije će morati da pričekaju.

InfoKOP članak o planiranim investicijama od 6.11.2012. godine >>>

Pre dve godine potpisan potpisan je memorandum o izgradnji gondole iz Brzeća. Memorandum su poptisali u ime Vlade Srbije tadašnji minister ekonomije, a u ime italijanske grupacije Leitner vlasnik Martin Leitner. Predviđena je, po principu privatno-javnog partnerstva, izgradnja gondole, šestoseda na lokaciji Struga, nove vodene akumulacije, veštačkog osnežavanja i više novih staza.  Takođe Brzeću i Vikend naselju je neophodan detaljan urbanistički plan, čime bi se značajno povećao broj smeštajnih kapaciteta, a time i broj turista. Dokle se stiglo sa realzacijom ovog projekta obzirom da je tada najvljen završetak radova u sezoni 2014/2015?

Intenzivno radimo na realizaciji ovog projekta. Ovo je prvi projekat Javno-privatnog partnerstva i neophodno je da se slože svi parametri. Trenutno smo u fazi u kojoj se rešavaju imovinsko-pravni odnosi, u toku je izrada Plana detaljne regulacije, kao i izrada tehniče dokumentacije.

InfoKOP ćlanak o žičarama iz Brzeća, Jošaničke banje i Vikend naselja >>>
InfoKOP članak o izgradnji gondole iz Brzeća >>>

Ako se narednih godina nastavi sa investiranjem u vertikalni transport na Kopaoniku koji su sledeći kratkoročni prioriteti za izgradnju?

Za neke buduće investicije planirano je da se uradi zamena žičare na Pančiću i da se na ovoj lokaciji postavi osmosedna žičara. Četvorosed sa Pančića bi mogao da se postavi umesto ski lifta na Marinim vodama. U planu nam je i produženje ski lifta Mašinac, kao i postavljanje ski lifta između staza 4 i 4a od Pajinog Presla.

Da li je realno očekivati u dugoročnim planovima izgradnju staza i žičara na teritoriji opštine Leposavić na Kosovu i Metohiji?

Za sada nije u planu.

Ako je investicija izgradnje gondole dugotrajna i skupa, zašto i dalje postoji problem da se organizuje ski autobus od Vikend naselja i Brzeća? Znamo da Skijališta podržavaju inicijativu infoKOPa koja već četri godine traži ski bus ali se i dalje ništa ne radi po tom pitanju.

Kao što sam i do sada govorio, ideja o organizaciji ski busa je odlična, ali van nadležnosti Skijališta Srbije. Osim što bi rešio prevoz skijaša iz naselja van centra Kopaonika, organizacijom prevoza bi se definitivno rešio i problem parkinga. Ovo je pravo pitanje za predsednike opština Brus i Raška.

InfoKOP inicijativa za gradsku autobusku liniju na Kopaoniku >>>

Kakva Vam je saradnja sa lokalnim samoupravama? Ko je odgovoran za česti nestanak električne energije i stalni problem sa vodosnadbevanjem na Kopaoniku ove sezone?

Imamo korektnu saradnju sa opštinama Brus i Raška. Postoje neke stavri koje zaista odlično funkcionišu, a naravno, ima i onih koje bi mogle da se unaprede i zajedno radimo na tome. Što se tiče čestih nestanaka električne energije odgovornost je na Elektrodistribuciji Raška, a za vodu JKP Raška.

Koliki je gubitak imalo Skijalište zbog celodnevnog nestanka električne energije i povraćaja novca od prodatih ski karti 4. januara 2015. godine?

Veća je šteta nezadovoljstvo i negativan utisak skijaša nego sama materijalna šteta. Činjenica da, kada je planina puna turista, nestane struja je zaista žalosna. Mi, u Skijalištima Srbije, učinimo sve da pripremimo staze, omogućimo odlične uslove za skijanje, a onda tuđim propustom dođe do opšteg nezadovoljstva u jeku turističke sezone. Svako ko je želeo da zameni kartu ili povraćaj novca, dobio je tu priliku. Nadamo se da smo time bar malo ispravili nanetu lošu sliku o centru.

Koliki su godišnji izdaci JP "Skijališta Srbije" prema opštinama Raška, Brus i prema Nacinalnom parku Kopaonik pojedinačno?

Godišnji izdaci prema ovim instiucijama su oko 38 miliona dinara godišnje. Nacionalnom parku godišnje plaćamo oko 14 miliona, opštini Brus oko 8 miliona, a opštini Raška oko 16 miliona dinara

Svedoci smo građevinskog, komunalnog i saobraćajnog haosa i kolapsa u Vikend naselju? Na koji način izaći na kraj sa ovim problemima?

Isti je slučaj i sa centrom Kopaonika. Rešenje je parking i uvođenje ski busa. Time bi se rasteretile gužve u Vikend naselju, ali ovo nije pitanje za Skijališta Srbije već za nadležnu lokalnu samoupravu.

Ozbiljan problem infrastrukture ski centra Kopaonik je parking. Na koji način rešiti to pitanje i time znatno olakšati dolazak i boravak turista na Kopaoniku? Postoji li mogućnost da se napravi veliki besplatan parking na Jarmu i Sunčanoj dolini i da se na tim lokacijama otvore nova prodajna mesta za ski karte, čime bi se značajno rasteretio centar skijališta i smanjile nepotrebne gužve? Vlada Srbije je svojevremeno planirala i izgradnju graraže?

Najveći problem na Kopaoniku, pored preprodavaca ski karata i nelegalne ski rente, je parking. Ideje za izgradnju velikih parkinga je odličan i Skijališta Srbije su bila pokretač inicijative za izgradnju parkinga kod Sunčane doline, ali, kako mi sami ne možemo baš sve, nije došlo do realizacije. Smatram da problem parkinga zaista mora da se reši što pre i da će nadlženi naći rešenje.

InfoKOP članak o parking prostoru na Kopaoniku >>>

Da li je moguće da u perspektivi Kopaonik postane zasebna opština nezavisna od opština Raške i Brus i da na taj način pokuša sama da reši nagomilane komunalne probleme?

Nije realno da Kopanik postane zasebna opština. Postoje određeni uslovi za formiranje opštine, a na prvom mestu je demografija. Kopaonik nema dovoljan broj stanovnika, a ne postoje ni druge institucije neophodne za normalno funkcionisanje jedne opštine. Ono što bi moglo da se uradi i što je realno, to je da se Kopaonik proglasi Zonom od opšteg nacionalnog značaja kojom bi upravljala direktno Vlada Republike Srbije. Time bi se rešila brojna pitanja koja tište ovu planinu. 

Uredništvo infoKOP sajta želi da sa se zahvali generalnom direktoru JP "Skijališta Srbije" Dejanu Ljevnaiću na iscrpnim odgovorima, utrošenom vremenu i da mu poželi sreću kako na poslovnom tako i na privatnom planu. Zahvaljujemo se i svim posetiocima web portala infoKOP koji su izdvojili vreme i postavili konstruktivna pitanja. 

Pogledajte i intervjue iz predhodnih sezona: